EU OTOCI – 29 europskih otoka objavljuje strategije energetske tranzicije

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 27.10.2020. - Vrijeme čitanja: 6min

Nakon prve dvije godine inicijative Tajništva za čistu energiju EU otoka, ovi otoci čine dio rastuće zajednice otoka koji aktivno rade na energetskoj tranziciji u Europskoj uniji.

Danas će 22 europska otoka objaviti svoje programe tranzicije na čistu energiju, čineći na taj način čvrst korak prema dekarbonizaciji svojih energetskih sustava s posebnim fokusom na uključivanje građana. Dodatno 7 EU otoka objavit će svoje programe u bliskoj budućnosti.

A Ilha de Arousa (Španjolska), Hvarski arhipelag (Hrvatska), Brač (Hrvatska), Cape Clear (Irska), Halki (Grčka), Ibiza (Španjolska), Kasos i Symi (Grčka), Korčula (Hrvatska), Kökar ( Finska), Menorca (Španjolska), Pantelleria (Italija), Ouessant, Molène i Île de Sein (Francuska) te Eigg, Muck, Rum, Canna, Fair Isle, Foula i poluotok Knoydart (Škotska) su tijekom proteklih devet mjeseci razvili plan tranzicije prilagođen individualnim potrebama i resursima.

Većina ovih otoka su pionirski otoci izabrani u veljači 2019. na natječaju Tajništva za čistu energiju EU otoka, inicijative Europske komisije.

Strategije za energetsku tranziciju otoka napisali su otočni tranzicijski timovi, uz podršku Tajništva čiste energije za EU otoke. Prije godinu dana šest pilot otoka inicijative objavilo je svoje strategije.

Dodatnih 7 otoka koji se trenutno nalaze u postupku konačnog odobrenja koji će svoje tranzicijske planove uskoro objaviti su: Azori (Portugal), Mallorca (Španjolska), Marie-Galante (Francuska), Belle-Île, Hoedic i Houat (Francuska) i Kreta (Grčka). Biti će dostupni na web stranici kad budu spremni.

Službeno objavljivanje strategija će se dogoditi tijekom otočnog Foruma „Čista energija za otoke EU“ kada se zajedno okupe donositelji odluka i predstavnici otočne zajednice iz EU kako bi razgovarali o budućnosti Europskih otoka.

Europski povjerenik za energetiku Kadri Simson rekao je:

„Ove su strategije energetske tranzicije dokaz napornog rada i produktivne suradnje među otočanima, kako unutar njihovih zajednica, tako i između država. Bilo je uistinu inspirativno vidjeti što je moguće kad lokalni ljudi imaju moć i podršku da sami pišu svoju budućnost. Radujemo se nastavku suradnje s otočnim zajednicama EU-a kako bi Europski zeleni dogovor postao stvarnost, kako kroz ovu inicijativu, tako i kroz druge akcije EU-a za potporu lokalnoj energetskoj tranziciji. “

 

Izdvajamo iz 22 objavljene tranzicijske agende

 

  • Illa de Arousa smatra prioritetom promicanje čistijeg i održivijeg energetskog modela koji će biti funkcionalan i za buduće generacije. Arousin program tranzicije opisuje akcije na različitim lokacijama, projektima i s više aktera, s ciljem očuvanja okoliša i poboljšanja kvalitete života ljudi.
  •  Brač želi postati energetski neovisan do 2030. godine kako bi svojim stanovnicima i posjetiteljima pružio zdrav okoliš za život i odmor. To planira učiniti povećanjem energetske učinkovitosti, instaliranjem obnovljivih izvora energije, uređenjem i poboljšanjem javnog prijevoza te izgradnjom centra za gospodarenje otpadom.
  •  Cape Clear želi u potpunosti dekarbonizirati sve aktivnosti na otoku do 2040. godine, a cilj je dekarbonizirati prijevoz do i s otoka do 2050. Otočka zajednica snažno želi koristiti čistu energiju i digitalne tehnologije kako bi postala Pametni otok u svakom smislu.
  • Otok Halki želi smanjiti i postupno ukinuti ovisnost o fosilnim gorivima i zamijeniti ih alternativnim i drugim održivim izvorima energije. Energetska neovisnost je jedna od jačih vodilja u Halkijevoj tranziciji čiste energije.
  • Hvarski arhipelag planira biti energetski samodostatan do 2035. godine, a ovaj prijelaz bi trebale osigurati proaktivno uključivanje otočana i energetskih zajednica
  • Ibiza želi postati primjer održivog otoka, na kojem raznolike vrste obnovljivih izvora energije opskrbljuju potrebe otoka. Sudjelovanje građana transverzalna je vrijednost u tranziciji Ibize, koja bi trebala dovesti do raznolikog socio-ekonomskog modela.
  • Grčki otoci Kasos i Symi razvili su tranzicijske programe u kojima teže energetskoj neovisnosti i aktivnom sudjelovanju građana, istovremeno osiguravajući siguran, dovoljan i pristupačan pristup energiji.
  • Kökar radi na potpunoj dekarbonizaciji svog energetskog sustava do 2050. godine, koristeći inovativna i održiva energetska rješenja. Otok teži biti uzor kao mali otok za druge otoke širom svijeta.
  • Korčula želi postati ugljično neutralna do 2050. godine i postati zeleni otok na kojem se zajednica vodi načelima brige o ljudima, brige o okolišu, očuvanju općeg dobra i resursa.
  • Menorca je razvila vrlo detaljan i sveobuhvatan plan za dekarbonizaciju svog energetskog sustava. Otok radi na novom, otpornijem energetskom modelu koji donosi sustavu socijalne skrbi i lokalnom gospodarstvu te naglašava zaštitu okoliša i poštivanje prirodnog rezervata biosfere.
  • Pantelleria želi postići potpunu dekarbonizaciju u najkraćem mogućem roku, ciljajući gotovo potpunu energetsku neovisnost. Budući otočni energetski sustav karakterizirat će značajno korištenje obnovljivih izvora energije i raznolike tehnološke kombinacije koje će osigurati smanjene troškove opskrbe.
  • Francuski otoci Ouessant, Molène i Île de Sein rade na pionirskim projektima energetske učinkovitosti, lokalne proizvodnje energije, upravljanja elektroenergetskim sustavom i senzibilizacije kako bi unaprijedili svoj čisti energetski prijelaz.
  • Otoci Eigg, Muck, Rum, Canna, Fair Isle i Foula, te poluotok Knoydart zamišljaju zajedničku suradnju kao kolektiv kako bi se postigla agenda za dekarbonizaciju koja bi svim ljudima omogućila pristupačnu, elastičnu opskrbu s niskim emisijama ugljika.

 

O inicijativi “Čista energija za otoke EU”

Kao dio paketa EU-a “Čista energija za sve Europljane”, inicijativa “Čista energija za EU otoke” pruža dugoročni okvir koji otocima pomaže da generiraju vlastitu održivu, pristupačniju energiju. Inicijativa Čista energija za EU otoke pokrenuta je u svibnju 2017. na Malti, kada su Europska komisija i 14 zemalja EU (Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Malta, Portugal, Španjolska, i Švedska) potpisale Političku deklaraciju za dekarbonizaciju EU otoka.

 

O Tajništvu

Tajništvo za čistu energiju EU otoka pruža sveobuhvatne smjernice otocima o tome kako pokrenuti i unaprijediti  tranziciju čiste energije u obliku metodologije sudjelovanja dionika, potpore u pripremi programa tranzicije, izgradnje kapaciteta, tehničke podrške u razvoju projekata i financijskih planova, kao i mogućnosti umrežavanja i izgradnje zajednice.

 

 

 

__________

Izvor: Tajništvo za čistu energiju EU otoka

Fotografija: unsplash.com