Podaci u izvješću pokazuju kako je Hrvatska prošle godine imala rekordan udio električne energije iz obnovljivih izvora energije.
Početkom srpnja, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) predala je Saboru izvještaj o radu u 2023. godini. Agencija je već neko vrijeme u fokusu javnosti zbog nepotpunog Upravnog vijeća s tek tri člana.
Zamjenik predsjednika Željko Vrban obnaša dužnost, jer agencija još uvijek nema predsjednika Upravnog vijeća. Investitori u obnovljive izvore energije izrazili su nezadovoljstvo zbog kašnjenja Agencije s donošenjem podzakonskih akata o novoj cijeni priključenja elektrana.
Rekordi u OIE
U izvještaju, HERA naglašava rekordni udio električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) od 62 % u pokrivanju ukupne potrošnje hrvatskog energetskog sustava u 2023. godini. Hidroelektrane su dominirale s povijesno najvećom proizvodnjom od 7.543 GWh, a vjetroelektrane su postigle rekordnih 2.530 GWh. Neto uvoz električne energije bio je najmanji u posljednjih deset godina, pokrivajući samo 12,2 % potreba.
Priključna snaga elektrana na distribuciji povećana je za 244 MW u odnosu na prethodnu godinu. Maloprodaja električne energije pala je za 1,9 %, prodaja poduzetnicima na srednjem naponu smanjena je za 5,4 %, a kućanstvima za 2,6 %. HEP-ove tvrtke opskrbljivale su 92 % tržišta. HHI indeks koncentracije tržišne moći rastao je za kućanstva, dok se za poduzetništvo smanjio.
Problematično trajanje priključenja elektrana
Prosječne cijene za kućanstva porasle su za 9 %, dok su cijene za poduzetnike na niskom naponu pale za 7 %. Proizvođači u sustavu poticaja Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) bilježe pad proizvodnje za 28 % i snage za 3 %. HROTE je obračunao odstupanja u iznosu od 25 milijuna eura, dok je neto trošak HOPS-a za energiju uravnoteženja iznosio 9,5 milijuna eura.
Izvještaj ukazuje na problematično trajanje priključenja elektrana. Pokazatelji kvalitete usluga HEP-ODS-a ostali su na razini prethodne godine, no ispod propisanih standarda. Posebno nizak je pokazatelj pravovremenog priključenja građevina na mrežu, koji je u 2023. pao na 24 %, što je znatno ispod standarda.
HERA razmatra uvođenje automatiziranih naplata naknada za kašnjenja u priključenju, u skladu s europskim trendovima i preporukama Vijeća europskih energetskih regulatora (CEER).
Preporuke revizora
HERA se osvrnula i na nalaze Državnog ureda za reviziju iz 2021. i 2022. godine, koji su rezultirali s 23 naloga/preporuke. Do kraja lipnja 2023. HERA je provela 18 naloga, dok se preostalih pet planira provesti do kraja 2024. godine, sukladno planu odobrenom od strane Državnog ureda za reviziju.
____________________________
Izvor: energetika-net.com
Naslovna fotografija: Image by Myriams-Fotos from Pixabay