Električni brodovi Jadrolinije najavljeni su kao iskorak prema čišćem Jadranu
Elektrifikacija pomorskog prijevoza rijetko je brz proces. Ona traži vrijeme, znanje, infrastrukturu i – strpljenje. Električni brodovi Jadrolinije, najavljeni prije tri godine, još nisu zaplovili Jadranom, ali to ne znači da je ideja nestala. Naprotiv. Danas je jasnije nego ikad da se radi o složenom, dugoročnom projektu koji mijenja način na koji razmišljamo o otočnom prometu, floti i odnosu prema okolišu.
Zašto je elektrifikacija flote uopće pokrenuta?
Jadrolinija je u proces elektrifikacije ušla iz nekoliko razloga. Europske klimatske politike traže smanjenje emisija u prometu. Nacionalni strateški dokumenti potiču dekarbonizaciju javnog prijevoza. A svakodnevna praksa pokazuje da je održavanje brodova starih i više od 60 godina sve zahtjevnije i skuplje.
Električni brodovi Jadrolinije zamišljeni su kao odgovor na sva tri izazova: okolišni, operativni i društveni.
Stari brodovi i nova očekivanja
Brodovi poput “Tijata”, “Postire” i “Premude” imaju snažnu emotivnu vrijednost i duboko su povezani s otočnim zajednicama. “Tijat”, izgrađen još 1954. godine pod imenom Ohrid, plovio je gotovo sedam desetljeća i postao simbol linija prema šibenskim otocima.
Njegovo umirovljenje 2023. godine otvorilo je važno pitanje: kako čuvati baštinu, a istovremeno osigurati moderan, pouzdan i održiv prijevoz? Električni brodovi Jadrolinije zamišljeni su kao dio tog odgovora.
Što se dogodilo s prvim natječajem?
Prvi konkretan korak napravljen je 2023. godine, kada je Jadrolinija pokrenula javnu nabavu za gradnju tri električna putnička broda, vrijednu oko 45 milijuna eura. Brodovi su bili planirani za linije:
- Mali Lošinj – Susak
- Šibenik – Vodice
- Suđurađ – Dubrovnik.
Projekt je predviđao električno-baterijski pogon, uz solarne panele za pomoćne sustave i dizelske agregate kao sigurnosnu opciju, s obzirom na tadašnji nedostatak punionica u lukama.
Natječaj je poništen jer nijedna od zaprimljenih ponuda nije zadovoljila sve tehničke i financijske uvjete. Važno je naglasiti: projekt nije zaustavljen, već privremeno usporen.
Uloga domaćih brodogradilišta
Jedan od ključnih ciljeva projekta jest da se brodovi, gdje god je moguće, grade u hrvatskim brodogradilištima. Time se električni brodovi Jadrolinije ne promatraju samo kao ekološki projekt, već i kao prilika za razvoj domaćeg znanja, tehnologije i industrije.
Procijenjeno vrijeme izgradnje iznosi oko dvije godine od potpisivanja ugovora, a plan obnove flote sada uključuje mogućnost gradnje do deset novih brodova, prvenstveno za lokalne linije.
Kako stojimo u europskom kontekstu?
Hrvatska nije sama u ovom procesu. Španjolska i Grčka razvijaju slične projekte:
- Španjolska kompanija Baleària planira električne brodove na relaciji Europa – Afrika do 2027.
- Grčka razvija pilot-projekt električnog trajekta između Parosa i Antiparosa s početkom plovidbe 2026.
Što nam ovo govori?
Kašnjenje ne znači neuspjeh. Ono govori da se tranzicija pomorstva ne može riješiti prečicom. Električni brodovi Jadrolinije traže:
- stabilno financiranje
- infrastrukturu u lukama
- prilagodbu domaće industrije
- realne rokove.
Elektrifikacija flote nije pitanje prestiža. Ona je pitanje dostupnosti, održivosti i budućnosti života na otocima. I zato, iako brodovi još nisu zaplovili, smjer je jasan.
Izvor: klimatski.hr
Naslovna fotografija: Photo by Vladimir Srajber