Hrvatska je, kako bi ostvarila ciljeve zelene tranzicije, otpočela novi ciklus ulaganja u obnovljive izvore energije, točnije solarne.
Hrvatska je započela novi ciklus ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno u solarnu energiju, kako bi ostvarila ciljeve zelene tranzicije i smanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Ova tranzicija dolazi u trenutku kada Europska unija podiže ciljeve za udio obnovljive energije na 42,5 % u ukupnoj potrošnji do 2030. godine.
Europske države prednjače u obnovljivoj energiji
Skandinavske zemlje već su premašile europske ciljeve, koristeći više od polovice energije iz obnovljivih izvora, poput biomase i vjetroelektrana. Danska, primjerice, prednjači u energiji vjetra, dok Hrvatska zaostaje s trenutnim udjelom od 31,03 %. Većinu svoje obnovljive energije Hrvatska dobiva iz hidroelektrana i vjetroelektrana, dok je udio solarnih elektrana zanemariv, sa samo 0,43 % u 2022. godini.
Potencijal Hrvatske za solarne elektrane
Unatoč činjenici da Hrvatska ima preko 2.500 sunčanih sati godišnje, solarni potencijal je nedovoljno iskorišten. Većina solarnih elektrana nalazi se u kontinentalnim županijama poput Osječko-baranjske, dok priobalni dio, s prosječno 2.700 sunčanih sati, ima znatno manji udio. Trenutno je na hrvatsku mrežu priključeno nešto više od 9.000 solarnih sustava ukupne snage 270 MW. Od toga dvije trećine pripadaju kućanstvima.
Inspiracija iz Njemačke i Nizozemske
Dok Hrvatska tek započinje značajnija ulaganja, zemlje poput Njemačke i Nizozemske prednjače u razvoju solarne infrastrukture. Njemačka je pojednostavila birokratske procedure i uvela poticaje za tzv. balkonske solare, male solarne sustave za stanove.
Ovi paneli, često subvencionirani, omogućuju građanima ugradnju bez složenih dozvola, što je dovelo do značajnog povećanja proizvodnje solarne energije. Na primjer, Njemačka danas proizvodi preko 56 % električne energije iz obnovljivih izvora, s naglaskom na solarnu energiju.
Novi smjer za Hrvatsku
Hrvatska je u siječnju 2024. zabilježila značajan uspjeh kada je udio električne energije iz vjetroelektrana premašio onaj iz nuklearne elektrane Krško. Ovo je potaknulo daljnje investicije u solarnu energiju, što se pokazalo ključnim za ljetne mjesece kada je potrošnja struje najveća.
Prošle godine je u pogon pušteno 238,7 MW solarnih kapaciteta, a prema planovima, do početka 2025. Hrvatska bi mogla doseći snagu od 1 GW. Dodatno, cilj je izgraditi još 1 GW do 2027., dok bi ukupna snaga solarnih elektrana mogla doseći 5 GW do 2030. godine, približavajući se trenutnim kapacitetima Danske.
Ključni izazovi i planovi
Kako bi se postigli ovi ciljevi, potrebno je dodatno pojednostaviti i ubrzati procedure za dobivanje dozvola, čime bi se Hrvatska uskladila s preporukama EU o maksimalno dvogodišnjem roku za izdavanje dozvola. Već su napravljeni prvi koraci u uklanjanju birokratskih prepreka, dok se istovremeno radi na povećanju svijesti i uključenju građana u tzv. solarnu kulturu.
Ova ulaganja nisu samo nužnost za održivost već i prilika za smanjenje troškova energije i poticanje energetske neovisnosti Hrvatske. Zelena tranzicija postaje stvarnost, a solarne elektrane ključni dio energetske budućnosti zemlje.
_________________________________
Izvor: teleskop.hr / Marko Barišić