Na nedavno održanom Otočnom dijalogu na temu E-mobilnosti okupili smo stručnjake koji su, između ostaloga, raspravljali i o stanju infrastrukture punionica u Hrvatskoj. Dijalog je održan u sklopu projekta “Energetska tranzicija otoka” (ETO) financiranog od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Hrvatska se suočava s izazovima u razvoju infrastrukture punionica, uslijed rasta broja električnih vozila i potrebe za prilagodbom turističkih područja.
Trenutno, iskustva vozača pokazuju zadovoljavajuću situaciju, no postojeći kapaciteti mogu biti nedostatni tijekom ljetne sezone i vikend migracija stanovništva.
Trenutno, s obzirom na relativno mali broj električnih vozila i pristojno razvijenu infrastrukturu, iskustva postojećih vozača ne pokazuju veliki problem u Hrvatskoj. Međutim, možemo očekivati izazove tijekom ljetne sezone i vikend migracija stanovništva, što će vjerojatno rezultirati gužvama. Iako možda trenutno nismo potpuno svjesni toga ili nemamo takav standard koji potiče masovnu nabavku električnih vozila zbog njihove više cijene u usporedbi s postojećim vozilima, važno je razvijati infrastrukturu, posebice kao turistička zemlja.
Vedran Kirinčić, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci
S obzirom na turističku privlačnost otoka, važno je razvijati infrastrukturu kako bi se očuvala konkurentnost na međunarodnoj razini. Europska unija je već propisala Uredbu o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR) koja je službeno je prihvaćena kao zakon Europske unije.
Regulativa AFIR postavlja nacionalno obvezujuće ciljeve kojima se propisuje koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica električne energije i ostalih alternativnih goriva za laka i teška vozila.
Svaka jedinica lokalne samouprave mora prilagoditi obvezu svojim potrebama i poticati nabavku električnih vozila.
Udruga “Strujni krug” – područja na koja se možemo usredotočiti kako bismo jačali infrastrukturu
Kako kaže Tin Koren, tajnik udruge – trenutno imamo približno 950 javno dostupnih punionica u Hrvatskoj prema posljednjem brojanju, što znači otprilike 3,5 električnih vozila po dostupnom priključku, što je vrlo pozitivan postotak.
No, postoji nekoliko područja na kojima se trebamo usredotočiti kako bismo jačali infrastrukturu.
1. Gradovima trebamo omogućiti postavljanje punjača u stupove javne rasvjete
Veliki parkinzi kod stambenih zgrada koje nemaju privatna parkirna mjesta osobito su prikladni za to. Tin navodi primjer Mamutice u Zagrebu, u kojoj živi više tisuća građana. Ova jednostavna i povoljna opcija može znatno proširiti infrastrukturu, ne nužno s jakim punjačima, već i sa snagama kao u klasičnim utičnicama koje će tijekom noći nadopuniti električna vozila za 100-150 km te tako zadovoljiti svakodnevne potrebe većine vozača.
2. Postavljanje punionica duž autoceste
Važno je postaviti punionice duž autocesta, posebno zbog turističke sezone, što olakšava putovanje diljem Hrvatske. Ovdje dolazi do izražaja i Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR) jer su hrvatske autoceste relativno zatvoren sustav sve dok ih ne potakne država ili Europska unija.
3. Važnost punjača u turističkom sektoru
Treće, istaknuli smo važnost punjača u turističkom sektoru. Kao turistička zemlja, imamo mnogo smještajnih objekata. Prošle godine smo pokrenuli akciju koja omogućuje vlasnicima hotela, apartmana, kafića i sličnih objekata da se prijave za postavljanje punionica uz povoljne uvjete u suradnji s našim partnerima. Interes za ovakve inicijative raste, s više od stotinu prijavljenih turističkih objekata prošle godine, a ove godine čak 150, što ukazuje na povećanu svijest o potrebi za punionicama u turističkom sektoru.
U zaključku, Hrvatska ima priliku postati lider u razvoju infrastrukture punionica, prilagođavajući se potrebama rastuće flote električnih vozila i istovremeno poboljšavajući turističku privlačnost zemlje. Ključ uspjeha leži u suradnji između lokalnih vlasti, udruga i privatnog sektora.
Foto: Possessed Photography on Unsplash