Istarski župan Boris Miletić otkriva detalje o projektu gradnje vjetroelektrana na moru. Nova studija predviđa i tri lokacije.
Istarska regionalna energetska agencija nedavno je završila studiju „Planiranje razvoja uključive vjetroelektrane na moru za područje Istarske županije“. U njoj se predviđaju tri potencijalne lokacije. Jedna u teritorijalnom moru sjevernog Jadrana i dvije u Isključivom gospodarskom području. Trenutno ne postoje zakonske pretpostavke za gradnju ovakve elektrane. Studija ističe i moguće turističke prednosti.
Važnost povećanja udjela OIE
Pučinske vjetroelektrane su impresivni projekti u smislu investicije i snage. Tipično imaju kapacitet veći od 1 gigavata, prostiru se na 400 četvornih kilometara ili više, a koštaju najmanje dvije milijarde eura.
Projekt je još u fazi studije. Župan Istarske županije, Boris Miletić, naglašava važnost povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja korištenja fosilnih goriva zbog sve izraženijih negativnih posljedica klimatskih promjena. Prema Miletiću, pitanje povećanja udjela obnovljivih izvora energije ključno je za smanjenje štetnih utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi.
“Time sam se počeo aktivno baviti kada sam postao županom, sa svojim zamjenikom Tulijom Demetlikom. Zelene politike su jedan od naših prioriteta u Istarskoj županiji koja želi biti energetski samodostatna te slijediti zelene direktive EU-a, što znači napustiti sva fosilna goriva do 2050. te se umjesto toga okrenuti iskorištavanju tehnološki naprednih i ekonomski isplativih oblika obnovljivih izvora energije, kao što su fotonaponske ćelije ili toplinska energija mora. Upravo zato se Istarska županija okrenula zelenoj tranziciji i prelasku na obnovljive izvore energije kako bi Istra postala energetski samoodrživa”, rekao je za Megawatt Boris Miletić.
Istraživanja potencijala
Otkrio je da Istarska županija, prvenstveno kroz djelovanje svoje energetske agencije IRENA-e, već niz godina provodi projekte za određivanje potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Tako su se od 2017. do 2020. istraživali potencijali za proizvodnju električne energije iz plavih izvora, uključujući i odobalni vjetar. Međutim, ti su izvori ocijenjeni kao neadekvatni zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta i financijskih razloga.
“Dugo je vladao stav da je jedini adekvatan izvor za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području Istarske županije solarna energija. Pritom, Istarska županija izradom svog prostornog plana planira osigurati uvjete za izgradnju 400 MW solarnih elektrana. Ipak, navedeni proizvodni kapacitet od 400 MW ne može adekvatno zamijeniti niti Blok B TE Plomin, jer se navedenim solarnim elektranama može osigurati proizvodnja tek 20-ak posto električne energije koja se godišnje troši u Istarskoj županiji”, zaključuje istarski župan.
Prirodni uvjeti Jadrana postali pogodni
Miletić napominje da dodatni problem predstavlja koncentracija proizvodnje tijekom nekoliko ljetnih mjeseci. To je zahtijevalo identifikaciju dodatnih izvora energije kao nadopune i alternative solarnoj energiji. Razvojem tehnologije i trendovima na energetskom tržištu, korištenje manjih brzina vjetra postalo je financijski opravdano. Tako su prirodni uvjeti sjevernog Jadrana, ranije ocijenjeni kao nezadovoljavajući, postali pogodni za novije generacije vjetroagregata.
Boris Miletić naglašava da je projekt vjetroelektrana još u najranijoj fazi. Sada se tek ispituje adekvatnost prirodnih i regulatornih uvjeta potrebnih za izgradnju takvog postrojenja. Radi se o dugotrajnim projektima koji, čak i uz odgovarajući regulatorni okvir, koji u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, traju i više od 10 godina.
“U ovoj fazi, u kojoj, opet zbog nepostojanja regulatornog okvira, zapravo nije moguće formalno započeti projekt, osnovni cilj Istarske županije je definirati smjernice za izgradnju ovakvih elektrana na području sjevernog Jadrana. U prvom redu misli se na elektranu koja bi bila pozicionirana u dijelu teritorijalnog mora koji pripada Istarskoj županiji i za koji ona izrađuje prostorni plan. Upravo izrada ovih smjernica je i bila osnovni cilj inicijative COOPwind koju su Fond za bilateralne odnose EGP i Norveški financijski mehanizam za razdoblje 2014. – 2021. financirali u 100-postotnom iznosu. Inicijativu COOPwind je IRENA u suradnji s partnerima iz Norveške provodila od svibnja 2023. godine do travnja ove godine i zapravo je početak razvoja projekata odobalnih vjetroelektrana na području Istre”, ističe Miletić.
Teško procijeniti cijenu projekta
Zbog rane faze projekta, teško je precizno procijeniti cijenu. U Jadranu takvi projekti još ne postoje, a na cijelom Mediteranu postoji samo jedan manji projekt kod talijanskog Taranta. Kao referenca mogu poslužiti projekti na Sjevernom moru, gdje prosječna cijena izgradnje iznosi oko 5,5 milijardi eura po 1 GW instalirane snage. Razlike u prirodnim uvjetima, dobavnim lancima i lokalnim kapacitetima također treba uzeti u obzir.
Župan Miletić ističe da postoje različiti modeli financiranja. Naglašava važnost uključivanja regionalnih investitora kako bi se osigurala veća prihvatljivost projekta. Istarska županija je dugo osiguravala energetsku neovisnost fosilnim izvorima, posebno termoelektranom Plomin. U današnjem stanju, ona jedva zadovoljava trenutne godišnje potrebe za električnom energijom od približno 1,4 TWh. Uz to, potrošnja električne energije u županiji raste iz godine u godinu.
Smjernice za tranziciju
“Prvenstvena strateška odrednica Istarske županije s ciljem zamjene fosilnih goriva je ubrzana solarizacija poluotoka. Potreba tog postupka posebno je naglašena najavom zatvaranja bloka B termoelektrane Plomin 2033. godine. Ipak, obnovljive izvore, uz sve prednosti koje donose, karakteriziraju i neki nedostatci, a u prvom redu to je njihova interminentnost. Upravo stoga potrebno je planirati sustav koji koristi veći broj različitih obnovljivih izvora po mogućnosti u što većoj mjeri kompatibilnih po svojoj naravi.
Vjetar je stoga dobra alternativa i nadopuna solarnoj energiji jer omogućava proizvodnju električne energije i u uvjetima neadekvatne osunčanosti, a pogotovo noću. Kako bi se u još većoj mjeri osigurala stabilnost sustava i energetska neovisnost, potrebno je paralelno planirati i graditi različite kapacitete za skladištenje električne energije. Ovo je posebno bitno kad se uzme u obzir to da se, u zbroju sunčane energije i energije vjetra, planira instalirani kapacitet od 900 MW jer ova brojka značajno prelazi trenutačna vršna opterećenja mreže u Istarskoj županiji”, rekao je za Megawatt Boris Miletić. Dodao je kako su spomenute smjernice predstavljene javnosti tijekom Dana zelene i plave energetske tranzicije Istarske županije.
Predstavljanje smjernica izazvalo je velik interes javnosti. Posebice domaćih tvrtki koje žele sudjelovati u razvoju projekta od početka. Smjernice su temeljene na zaključcima stručnjaka iz različitih područja i predlažu zahtjeve ulagačima kako bi se osigurala lokalno prihvatljiva rješenja vjetroelektrana.
Smjernice predlažu uvođenje kvalitativnih kriterija, poput dodatnih izdvajanja za obrazovanje i znanost. Također, zapošljavanje lokalne radne snage, korištenje domaćih komponenti te uključivanje lokalne zajednice u vlasničku strukturu.
Utjecaj projekta na okoliš i turizam
Projekt će imati određeni utjecaj na okoliš, posebno na podmorje i zračni prostor. Stoga Istarska županija naglašava važnost provođenja studija utjecaja na okoliš kako bi se osiguralo smanjenje negativnih efekata.
“Pozitivna stvar kod odobalnih vjetroelektrana je što, za razliku od velikog broja alternativnih rješenja, mogu imati i neto pozitivan utjecaj na okoliš. Misli se prvenstveno na utjecaj koji mogu imati na podmorje, ali kako bi se osiguralo da to uistinu bude tako, potrebno je postupku planiranja elektrane pristupiti s tim ciljem. Osiguravanje ovakvog rješenja jedna je od preporuka ranije navedenih smjernica, a daljnje će se dodatno razrađivati u narednim projektima, među njima i u netom započetom projektu BEYOND koji provodi IRENA”, poručio je Miletić. Naglasio je kako su neke studije koje su provedene u drugim državama pokazale da odobalne vjetroelektrane nemaju negativan utjecaj na turizam.
Moguće je prepoznati potencijalne pozitivne efekte ovakvih instalacija. U drugim zemljama, ona često postaju turističke atrakcije te područja za sportski ribolov, ronjenje i slične aktivnosti.
Transformacija elektroenergetskog sustava
“Trenutačno se raspravlja da bi vjetroelektrane imale instalirani kapacitet od 500 MW. Ograničavajući faktor u planiranju kapaciteta je i mogućnost prihvata kopnene infrastrukture, odnosno prijenosne mreže. U svakom slučaju, ona je trenutačno neadekvatna čak i za navedenih 500 MW te je potrebno raditi na njenu unapređenju i to prvenstveno kroz uvođenje 400 kV dalekovoda u Istarsku županiju, što je u ingerenciji HEP-a. O godišnjoj proizvodnji energije je u ovom trenutku nezahvalno govoriti jer je za određivanje potrebno provesti sveobuhvatnu kampanju mjerenja karakteristika vjetra na predmetnoj lokaciji”, otkrio je Boris Miletić. Uz to je rekao kako je jedan od strateških ciljeva Istarske županije postati CO2 neutralna regija.
Da bi se to postiglo, jedan od ključnih zadataka za Istarsku županiju bit će transformacija elektroenergetskog sustava prema sustavu koji se temelji na obnovljivim izvorima energije. Primjetan je opći trend prelaska na električnu energiju kao glavni izvor energije. Stoga nije dovoljno samo osigurati prijelaz na obnovljive izvore unutar postojećih proizvodnih i infrastrukturnih kapaciteta, već je zbog očekivanog rasta potrošnje električne energije potrebno planirati i povećati kapacitete.
Transformacija prometa i skladištenje energije
“Istarska županija snažno podupire procese zelene tranzicije i ovakvi projekti definitivno na to ukazuju. U sklopu daljnje elektrifikacije društva, Županija radi i na poticanju transformacije prometa i to u prvom redu kroz poticanje zelene mobilnosti, a napose elektromobilnosti. U skladu s navedenim, izmjenama prostornog plana predviđa se i poticanje izgradnje infrastrukture, u prvom redu većih punionica za električne automobile. Jednako tako, planira se i skladištenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora s ciljem osiguranja veće stabilnosti sustava.“, rekao je istarski župan.
Miletić je dodao kako se ulaže u projekte energetske obnove zgrada, te razmatra i opcija proizvodnje, skladištenja i korištenja vodika.
“Upravo nedavno kroz projekt Dobra energija SEET na krovove četiriju županijskih škola ugrađene su elektrane ukupne snage približno 200 kW, a taj proces nastavlja se i ubrzava u narednom razdoblju. IRENA je uz provedbu postojećih ove godine počela i provedbu osam projekata s različitim temama vezanim za energetsku tranziciju, od kojih se posebno ističu tri projekta vezana za formiranje energetskih zajednica, ali i projekt BEYOND kojim se nastavlja planiranje korištenja energije odobalnog vjetra u Istri”, zaključio je Miletić.
_________________________________________
Izvor: nacional.hr
Naslovna fotografija: Image by Jan-Christoph Horn from Pixabay