U subotu, 29. lipnja 2019., kada se u Velom Ižu slavi mjesna fešta naslovnika crkve sv. Petra i Pavla, u Domu kulture “Sloga“, u 20 sati, bit će otvorena izložba “1000 godišć glagoljice na Ižu“.
Izložba je zajednički pothvat Župnog i Mjesnog odbora Veli Iž, Narodnog muzeja Zadar, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Arhiva Zadarske nadbiskupije, a njezin je autor etnolog mr. sc. Livio Marijan iz Velog Iža, u suradnji s prof. Natali Čop, stručnom suradnicom iz Narodnog muzeja Zadar, također iz Velog Iža – prenosi ezadar.rtl.hr
Povod izložbe je jedinstveni događaj otkrića glagoljskog natpisa u kamenu iz 1685. u dvoru obitelji Švorinić početkom 2019. godine koji je za sada najnovije otkriveni glagoljski kameni spomenik u Hrvatskoj i svijetu. Također, godine 2002. pronađen je oveći kameni nadvratnik s glagoljskim natpisom s isklesanih 16 glagoljskih pismena iz 1635. godine. Uz to, mjesto i župa Veli Iž kao staro i bogato povijesno glagoljaško središte Zadarskog otočja, ima sačuvane brojne druge rukopisne i tiskane glagoljske (matice, bratovštinske matrikule, oporuke, misale, časoslove), također i brojne glagoljaške napjeve u crkvenom bogoslužju.
.
Glagoljska pismenost na otoku Ižu
O iškoj glagoljici i glagoljanju snimljena je dokumentarna TV emisija za međunarodni magazin Alpe-Dunav-Jadran 2010. godine, a 2013. izašla je i multimedijska monografija “Glagoljaško pjevanje Veli Iž“.
Na izložbi koja će se otvoriti na blagdan Petrove poslije glagoljaške “Večernje“ u crkvi, a prije zajedničke seoske gozbe “brašćine“ i koja će biti otvorena tijekom mjeseca srpnja, prvi puta u povijesti moći će se vidjeti brojne originalne kamene i pisane eksponate glagoljaške kulture Velog i Malog Iža, zatim fotografije i panoi koje je za ovu prigodu Velom Ižu ustupila Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba.
Glagoljska pismenost u trajanju od jednog milenija na malom otoku Ižu stvorila je jedinstvenu kulturu pismenosti, duhovnosti i umjetnosti i kao kulturni fenomen dala nemjerljiv doprinos očuvanju slavenskog i hrvatskog identiteta stanovnika ovoga dalmatinskog otoka koji u svom imenu jedini ima dva slova.
__________
Izvor: ezadar.rtl.hr
Fotografija: Hrvatski povijesni muzej