Direktorica ESG pointa Anita Knezović savjetuje kako svakodnevnim individualnim odlukama možemo promijeniti svijet.
Nedavno je na snagu stupio europski Zakon o obnovi prirode, s ciljem vraćanja staništa u njihovo prirodno stanje. Planom je predviđeno da se do 2030. godine obnovi najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja Europske unije. Narušeni ekosustavi bi se trebali obnoviti do 2050. godine. Iako zakon primarno cilja vlade i korporacije, pojedinci svojim odlukama također mogu dati značajan doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Prema Aniti Knezović, direktorici ESG pointa za poslovno savjetovanje i održivost, individualno djelovanje ključno je za postizanje kolektivnih promjena. “Ako svatko od nas misli da kao pojedinac ne može postići ništa, onda uistinu nećemo daleko dogurati”, naglašava Knezović.
Male promjene koje vode velikim rezultatima
Ljudske aktivnosti, uključujući upotrebu fosilnih goriva i emisije stakleničkih plinova, glavni su pokretači klimatskih promjena. Trenutno je razina CO2 u atmosferi veća nego ikad prije u povijesti čovječanstva. “Kreatori smo ovog problema, zajedno s velikim korporacijama. Svojim dosadašnjim lošim životnim navikama uzrokovali smo globalno zatopljenje i samo nastavljamo taj trend”, upozorava Knezović.
Promjena životnih navika može biti izazovna, ali potrebno je započeti prepoznavanjem vlastitih neodrživih praksi i njihovo postupno mijenjanje. Knezović ističe kako je digitalizacija jedan od glavnih pokretača promjene: “Nama su danas informacije zbilja jednostavno dostupne. Brzo čujemo za velike posljedice klimatskih promjena kao što su požari, poplave, ekstremne temperature… Zato digitalizacija ubrzava proces razvoja kolektivne svijesti o održivosti.”
Kako živjeti održivo?
Svaka osoba može doprinijeti klimatskoj borbi usvajanjem održivog životnog stila. To uključuje promjenu svakodnevnih aktivnosti prema ekološki prihvatljivijim opcijama. Primjerice, to može biti vožnja bicikla, smanjenje otpada, recikliranje i povećanje energetske učinkovitosti.
Knezović naglašava da održivost ovisi o mnogim čimbenicima kao što su dohodak, politike, cijene i osobne vrijednosti. Ipak, već i sama svijest i informiranost o održivosti mogu utjecati na promjenu životnih navika.
“Ako održivost nije na našem ‘radaru’ i o njoj nismo informirani, teško da će dio našeg svakodnevnog života biti održive prakse. Eventualno one nametnute ili one nesvjesne. Primjerice, korištenje ZG vrećica ili pak uzgajanje vlastitog voća i povrća”, dodaje Knezović.
Područja života koja možemo učiniti održivijima
Životni stil može se podijeliti na pet ključnih područja: hranu, kućanstvo, mobilnost, nabavu i slobodno vrijeme. Knezović preporučuje smanjenje bacanja hrane, podržavanje lokalnih proizvođača i recikliranje. “Potrebno je vrijeme kako bi se razbile sve te ustaljene percepcije. Primjerice, imati automobil koji ćeš koristiti za apsolutno sve prije je bilo viđeno kao prestiž, a zapravo danas ljudi sve više razumiju da je to vrlo neodrživa praksa”, ističe.
Poticanje promjena kroz nudging
Kako potaknuti ljude na održiviji način života? Jedan od odgovora leži u konceptu nudginga ili ‘gurkanja’. Ovaj pristup temelji se na poticanju ljudi da na pozitivan način odaberu održivije opcije bez prisile.
Uklonite ili dodajte otpor tako da manje održivije opcije učinite teže, a održivije lakše dostupnima.
“Uz sve to uvijek ističite prednosti održivosti i takvog stila života te ih učinite na vrijeme. I nastojte poticati druge da te prakse primjenjuju sami”, objašnjava Knezović. Naglašava i važnost isticanja prednosti održivog stila života te poticanje drugih na usvajanje ovih praksi.
Na kraju, Knezović zaključuje: “Svi moramo mijenjati svoje navike kako bismo postali održiviji.”
_______________________________
Izvor: womeninadria.com
Naslovna fotografija: Photo by Claudio Schwarz on Unsplash