U Hrvatskoj praktična provedba europskog okvira za energetske zajednice i dalje predstavlja izazov.
Iskustva iz projekta ISLET ukazuju na jaz između ambicioznih politika i stvarnosti na terenu. Hrvatska je formalno prenijela europski okvir za energetske zajednice u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te Zakon o tržištu električne energije. To predstavlja važnu prekretnicu. Međutim, iskustvo s terena pokazuje da pretvaranje tog pravnog napretka u funkcionalne energetske zajednice i dalje ostaje izazov. U praksi se stvarni projekti i dalje suočavaju s nizom regulatornih i administrativnih prepreka.
Uvidi iz projekta ISLET na Cresu i Korčuli
Vrijedni uvidi u te izazove proizašli su iz projekta ISLET, osobito kroz aktivnosti na otoku Cresu, jednom od pilot-područja projekta, a kasnije i na Korčuli kao testnom području. Iako su energetske zajednice sada prepoznate u zakonodavstvu, praktični okvir potreban za njihovo svakodnevno funkcioniranje i dalje je složen i teško razumljiv.
Dijeljenje energije kao središnje pitanje
Središnje pitanje je dijeljenje energije. Iako je taj koncept formalno priznat u zakonodavstvu, konkretni postupci, tarifni modeli i tehnički uvjeti uglavnom nisu definirani, zbog čega zajednice nisu sigurne kako bi se dijeljenje energije zapravo trebalo provoditi. Ta nesigurnost obeshrabruje ulaganja, otežava planiranje projekata i čini razvoj održivih poslovnih modela zahtjevnim.
Administrativne prepreke
Administrativni postupci dodatno kompliciraju situaciju. Unatoč nedavnim nastojanjima da se procesi pojednostave, koraci potrebni za osnivanje i vođenje energetske zajednice i dalje su nejasni. Nedostatak detaljnih podzakonskih akata i praktičnih smjernica stvara zbunjenost ne samo među građanima i lokalnim vlastima, nego i među ključnim akterima poput operatora sustava i opskrbljivača energijom, koji su nužni da bi ovakve inicijative zaživjele.
Financijski i tržišni uvjeti
Financijski i tržišni uvjeti također imaju važnu ulogu. Za razliku od nekoliko razvijenijih tržišta u Europskoj uniji, Hrvatska još uvijek ne nudi posebne programe potpore ni poticaje prilagođene energetskim zajednicama obnovljive energije. Bez takvih mehanizama teško je očekivati da će se takve zajednice razviti izvan okvira manjih inicijativa ili osigurati svoju dugoročnu održivost.
Iskustva s pilot-aktivnosti na Cresu
Ta su ograničenja posebno došla do izražaja tijekom pilot-aktivnosti na Cresu. S obzirom na ograničenja postojećeg regulatornog okvira, projektne aktivnosti odmaknule su se od modela potpuno operativnog dijeljenja energije. Umjesto toga, naglasak je stavljen na zajedničku samoopskrbu i zadružne strukture kao prijelazna rješenja koja mogu funkcionirati unutar postojećih zakonskih okvira.
Premošćivanje jaza između ambicije i prakse
Sveukupno, ova iskustva otkrivaju jaz između zakonodavne ambicije i praktične provedbe. Za premošćivanje tog jaza bit će potrebno više od formalnog priznanja. Jasna operativna pravila, jednostavniji administrativni postupci i poticajni financijski okviri nužni su kako bi energetske zajednice prešle iz koncepta u stvarnost. Bez takvih mjera njihova će uloga u poticanju lokalne energetske tranzicije u Hrvatskoj vjerojatno ostati ograničena.
Resursi i razmjena iskustava kroz projekt ISLET
Ovi izazovi dodatno naglašavaju važnost kontinuirane razmjene iskustava, međusobnog učenja i praktičnih smjernica. Kroz projekt ISLET razvijen je širok raspon resursa za podršku lokalnim vlastima i građanima zainteresiranima za energetske zajednice obnovljive energije. Publikacije, primjeri s pilot-područja i tematski uvidi dostupni su putem trajne platforme za razmjenu projekta ISLET.
Autor: Ivan Zoković Cola, Pokret Otoka
ISLET project is co-funded by the European Union under Grant Agreement No. 101120073.
Views and opinions expressed are however those of the author(s) only and do not necessarily reflect those of the European Union or CINEA. Neither the European Union nor the granting authority can be held responsible for them