Na konferenciji “Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj”, stručnjaci raspravljali o prednostima agrosolara.
Konferencija je održana 8. studenog i organizirana od strane udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIE) u suradnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša, a sudjelovalo je preko stotinu stručnjaka i znanstvenika. Glavni naglasak stavljen je na dvostruku korist agrosolara u poljoprivredi – istovremenu proizvodnju hrane i energije.
Potencijal agrosolara u Hrvatskoj
Na konferenciji je predstavljena i važna Studija o potencijalu solarne energije u poljoprivredi i slatkovodnoj akvakulturi u Hrvatskoj, koju su izradili stručnjaci Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrotehničkih znanosti u Osijeku i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Studija je pokazala kako uvođenje solarne energije u poljoprivredu može poboljšati otpornost poljoprivrednog sektora, povećati proizvodnju te smanjiti troškove.
Sinergija znanosti i gospodarstva
Dr. sc. Katja Žanić, ravnateljica Instituta za jadranske kulture, otvorila je konferenciju ističući tradiciju Instituta od 130 godina u unapređenju poljoprivrede Dalmacije te naglasila da agrosolari predstavljaju primjer sinergije znanosti i gospodarstva. „Poljoprivreda je ključna za ublažavanje klimatskih promjena, a agrosolari pružaju dodatne prihode poljoprivrednicima“, dodala je Žanić.
Mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), istaknula je da je Hrvatska na trećem mjestu u Europskoj uniji po financijskim štetama uzrokovanim nepogodama poput tuče i jakih vjetrova. Uvođenjem solarne energije u poljoprivredu, štete se mogu ublažiti, a poljoprivredna proizvodnja učiniti otpornijom i profitabilnijom.
Prednosti i izazovi
Znanstvenici su detaljno predstavili prednosti agrosolara za specifične nasade poput vinove loze i maslina. Dr. sc. Marko Karoglan s Agronomskog fakulteta objasnio je kako agrosolari poboljšavaju kvalitetu grožđa i smanjuju potrebu za navodnjavanjem, dok je dr. sc. Marin Čagalj naglasio isplativost agrosolara za masline, uz povrat investicije u samo 5-6 godina.
Ipak, izazovi ostaju, osobito u administrativnom i zakonodavnom okviru. Marina Prusina iz EnergoVizije upozorila je na pravnu nesigurnost i poteškoće s dobivanjem dozvola, dok je Tea Dabić Flego iz OIE-a istaknula fragmentiranost zakonskih propisa koji usporavaju projekte.
Zaključci i smjer budućnosti
Panelisti su se složili da je ključ za razvoj agrosolara podizanje svijesti među poljoprivrednicima i jačanje međusektorske suradnje. Potrebno je prepoznati agrosolare kao mjeru za ublažavanje klimatskih promjena i omogućiti dodatni prihod poljoprivrednicima. Konferencija je jasno pokazala da agrosolari predstavljaju savršen spoj hrane i energije, odgovarajući na klimatske i gospodarske izazove s kojima se Hrvatska suočava.
Vizija održive Dalmacije
S ambicioznim planovima za prvu agrosolarnu elektranu u Splitsko-dalmatinskoj županiji i sve većim interesom poljoprivrednika, agrosolari postaju oslonac održive poljoprivrede i energetike. Split je ovim događajem dodatno učvrstio svoju ulogu kao lider u promicanju inovacija za održiviju budućnost.
_____________________________
Izvor: oie.hr
Naslovna slika: Photo by Kelly, pexels.com