Kornati, jedan od najljepših arhipelaga na Jadranu, 13. kolovoza su obilježili 44 godine otkako su proglašeni Nacionalnim parkom.
Ova jedinstvena oaza prirode nastala je savršenim spojem prirodnih ljepota i ljudskog djelovanja. Povodom ovog značajnog jubileja, portal morski.hr prikupio je zanimljive činjenice o Kornatima koje možda niste znali i koje prenosimo u nastavku.
Čak 147 otoka, otočića i hridi
Kornatski arhipelag broji čak 147 otoka, otočića i hridi. Time predstavlja najgušću otočnu skupinu na Sredozemlju. Otočje je podijeljeno na četiri niza, od kojih su dva, Kornatski i Piškerski, unutar granica Nacionalnog parka i obuhvaćaju 89 otoka.
Arhipelag je dobio ime po najvećem otoku, Kornatu. Danas su otoci pretežno goli, ali nekada su bili prekriveni gustim šumama hrasta crnike i česmine. One su zbog potreba za pašnjacima i obradivom zemljom posječene još u doba Ilira. Ovaj proces rezultirao je današnjim kamenjarom koji, iako naizgled surov, skriva više od 650 biljnih vrsta te rijetke životinjske vrste poput kune bjelice.
Povijest i suhozidi
Povijest života na Kornatima vrti se oko polja Tarca na otoku Kornatu, gdje se nalazi utvrda Tureta iz 6. stoljeća. Na otoku Piškeri, još 1824. godine, postojalo je naselje s 13 kuća, skladištima za ribu i sol, koje su koristili saljski ribari. Danas na Piškeri stoji tek pet kuća i crkva iz 1560. godine, izgrađena posebno za ribare – jedina takva na Jadranu.
Na Kornatima se nalazi oko 300 kuća, a cijeli arhipelag je u privatnom vlasništvu, pri čemu 90 % posjeduju stanovnici Murtera. Oni su krajem 19. stoljeća otkupili otoke od vlastele i ogradili ih suhozidima. Suhozidi, koji se protežu od obale do obale, pravi su spomenici ljudskoj radišnosti i strpljivosti, a samo na otoku Kornatu postoji 260 kilometara suhozida.
Bogata flora i fauna podmorja
Nacionalni park Kornati prostire se na 216,78 km². Najveća širina otočja unutar granica Parka iznosi 6 kilometara. Arhipelag skriva i geološke zanimljivosti, poput klizišta poznatog kao Magazinova škrila, za koje se vjeruje da je rezultat snažnog zemljotresa.
Pejzaži Kornata posebno su dojmljivi na pučinskoj strani otoka, gdje strmci dosežu visine do 80 metara. Kornatsko podmorje, poznato po svojoj čistoći i prozirnosti, dom je 353 vrste algi, 61 vrste koralja, te mnogobrojnim ribama i drugim morskim organizmima. Jedini svjetionik na Kornatima, Tajerske sestrice, nalazi se na jedinom šumovitom otočiću i prepoznatljiv je po crveno-bijelim prugama na željeznom tornju.
___________________
Izvor: morski.hr
Naslovna fotografija: Photo by Filip Živaljić on Unsplash