Sumiramo zanimljivosti iz znanstvenog rada „Vrijeme “novih” otočanki: etnografija stvaranja budućnosti doseljenica na Lastovu“
Migracijski trendovi u Hrvatskoj prate one suvremene te sve više uključuju specifične grupe migranata. Jedna od takvih grupa uključuje žene koje doseljavaju na otoke, motivirane potragom za boljom kvalitetom života i promjenom životnog stila.
U nastavku sumiramo zanimljivosti iz znanstvenog rada „Vrijeme “novih” otočanki: etnografija stvaranja budućnosti doseljenica na Lastovu“ u kojem su Ana Perinić Lewis i Marina Blagaić istražili žene koje su se posljednjih dvadeset godina doselile na Lastovo. Radi se uglavnom o visokoobrazovanim ženama u radno aktivnoj dobi koje su došle na Lastovo u potrazi za ispunjenijim životom kroz sporiji tempo, ljepotu prirode i zajedničke otočne vrednote.
Potraga za boljim životom – Razlozi migracije
Migracije ovih žena nisu primarno ekonomski motivirane. Mnoge dolaze zbog partnera koji su povezani s otokom ili nakon turističkog posjeta, želeći promjenu kvalitete života. Neke od motivacija koje ih privlače na otok uključuje: slobodnije organiziranje vremena, život povezan s prirodom i zajednicom te ostvarenje osobnih kreativnih projekata. Takve motivacije čine ih, kako autori navode, tipičnim predstavnicama novog vala migranata životnog stila.
Suočavanje s izazovima otočnog vremena i ritma
Otočna temporalnost i ritam nameću poseban način prilagodbe. Doseljenice, dolazeći iz ubrzanog gradskog okruženja, susreću se na Lastovu sa novim ritmom života kroz usporeniji tempo, prilagodbu godišnjim ciklusima, sezonalnosti i otočnim mobilnostim (prijevoz trajektima i katamaranima). Mnoge cijene mogućnost slobodnijeg rasporeda posla i provođenja vremena na način koji bi im u urbanim sredinama bio teško dostupan.
Doseljenice prihvaćaju otočne specifičnosti, a autorice ovog istraživačkog rada ističu kako se upravo to prihvaćanje pokazalo kao “transformativni potencijal migracije” u kojem doseljenice kroz osobni razvoj i doprinos zajednici, mijenjaju društvenu sliku mjesta i odnosa.
Suživot s otočnom zajednicom i izazovi integracije
Autorice istraživanja navode kako se nove otočanke susreću s raznim izazovima prihvaćanja i integracije u lokalnu zajednicu. One koje nemaju obiteljsku povezanost s otokom često se suočavaju s distancom i težom integracijom. Neki se odlučuju za izolaciju, dok drugi prilagođavaju svoje inicijative otočnom ritmu. Unatoč izazovima, autori ističu kako mnoge doseljenice aktivno sudjeluju u zajednici kroz projekte koji doprinose lokalnom razvoju:
„Svojim su aktivnostima u gospodarstvu, civilnom i javnom sektoru pokrenule inovativne ideje i projekte te, po našoj procjeni, pridonijele stvaranju novoga narativa o životu na Lastovu, širenju novih znanja, kao i podizanju kvalitete života na otoku, posebice izvan turističke sezone.“ (Perinić Lewis i Blagaić 2024, str. 139)
Održivost i budućnost otočnog života
Unatoč izazovima, doseljenice ne namjeravaju napustiti otok. Njihov doprinos u javnom, kulturnom i ekonomskom životu daje otoku nove perspektive i kvalitetu, često uvodeći inovativne inicijative za društveni i gospodarski napredak. Kroz sinergiju s lokalnom zajednicom, oblikuju budućnost otočnog života, težeći održivoj, kvalitetnoj svakodnevici koja poštuje otočne specifičnosti, tradicije i identitete.
Otok: mjesto novih mogućnosti
Otok je često percipiran kao ograničavajući prostor za osobni razvoj, ostvarenje te život generalno. Ovim istraživanjem, autorice preispituju takav narativ o otocima te predlažu kako otok ipak nudi raznovrsne mogućnosti za one koji se odluče na takav život:
„Istraživanje je ukazalo na transformativni učinak koji je otočno vrijeme, kao jedan od razloga doseljenja na otok, imalo na kreiranje novih vizija osobnih i otočnih budućnosti (…) Rezultat ovih procesa, koliko smo uspjele zahvatiti ovim dubinskim istraživanjem manjeg opsega, svojevrsni je perceptivni obrat razumijevanja udaljenih otočnih prostora kao mjesta s ograničenim resursima razvoja i uspjeha, posebice za visokoškolovane pojedince. Ispostavilo se da je malenost otočnih prostora i zajednica omogućila doseljenicama samorealizaciju baš zbog temporalnih specifičnosti otočnoga života i prihvaćanja izazova višestrukih temporalnosti kroz koje grade osobne i otočne budućnosti.“ (Perinić Lewis i Blagaić 2024, str. 145)
__________
Izvor: Perinić Lewis, A., i Blagaić, M. (2024). ‘Vrijeme “novih” otočanki: etnografija stvaranja budućnosti doseljenica na Lastovu’, Narodna umjetnost, 61(1), str. 127-151. https://doi.org/10.15176/vol61no17
Naslovna Slika: Julia Caesar on Unsplash
Ostale slike: Arno Senoner on Unsplash; Photo by Håkon Grimstad on Unsplash