Morske alge: Blago i resurs budućnosti

Objavio: Martin Tuđen - 09.08.2024. - Vrijeme čitanja: 3min

Morske alge, često smatrane smetnjom na plažama, predstavljaju jedan od najperspektivnijih resursa za budućnost.

Ove jednostavne biljke imaju potencijal postati ključnim saveznikom u borbi protiv klimatskih promjena. Naime, morske alge učinkovito skladište CO2 iz atmosfere. Unatoč njihovim brojnim prednostima, uzgoj morskih algi suočava se s birokratskim preprekama, osobito u zemljama poput Hrvatske.

Potencijal morskih algi

Morske alge već dugo izazivaju interes zbog svoje svestranosti. Od prehrambene industrije, preko kozmetike, pa sve do biogoriva, alge mogu igrati ključnu ulogu u raznim sektorima. Njihova sposobnost fotosinteze omogućava im da troše ugljični dioksid i proizvode kisik. Time doprinose očuvanju okoliša. Osim toga, alge hrane mnoge morske organizme, uključujući ribe i školjke, te imaju potencijal postati osnovom za izradu ekoloških plastika i goriva.

Međutim, industrija uzgoja algi, poznata kao akvakultura, suočava se s izazovom ostvarivanja rasta bez dodatnog opterećivanja okoliša. Trenutno se za poticanje rasta algi koristi ugljični dioksid dobiven iz rafinerija prirodnog plina. To poticanje rezultira emisijama koje poništavaju koristi koje bi se mogle ostvariti skladištenjem CO2.

Inovacije u akvakulturi

Američki znanstvenici iz Pacifičkog sjeverozapadnog nacionalnog laboratorija (PNNL) razvijaju rješenja koja bi mogla transformirati uzgoj algi. Njihova istraživanja pokazuju da se nusproizvodi elektrokemijskih procesa za povećanje alkalnosti oceana mogu koristiti za ubrzani rast algi. Naime, kiselinski nusprodukt može se iskoristiti za povećanje dostupnosti ugljičnog dioksida, čime se alge potiču na brži rast. Ovaj proces ne samo da smanjuje kiselost oceana, već i povećava količinu CO2 uklonjenog iz atmosfere.

Zakiseljavanje oceana i rješenja

Zakiseljavanje oceana, uzrokovano apsorpcijom viška ugljičnog dioksida, jedan je od ključnih problema klimatskih promjena. Kako bi se suprotstavili ovom problemu, znanstvenici su razvili tehnologiju bipolarne membranske elektrodijalize koja koristi električnu energiju za razdvajanje morske vode. Ovaj proces omogućuje neutralizaciju kiselosti i povećanje alkalnosti oceana. Time se stvara povoljan okoliš za apsorpciju dodatnog CO2 iz atmosfere.

U tom kontekstu, alge igraju ključnu ulogu. Zbog svoje sposobnosti da brzo rastu i učinkovito skladište ugljični dioksid, istraživači su počeli eksperimentirati s uzgojem algi kao prirodnim načinom za smanjenje atmosferskog CO2. U laboratorijskim uvjetima, alge koje su bile izložene kiselom toku rasle su tri puta brže od onih bez ove stimulacije, što potvrđuje njihov ogroman potencijal.

Izazovi u Hrvatskoj

Nažalost, dok europske zemlje ulažu napore u pojednostavljenje procedura za uzgoj algi, Hrvatska se suočava s birokratskim preprekama. Trenutno je za uzgoj algi u Hrvatskoj potrebno dobiti više dozvola od različitih nadležnih tijela, što usporava razvoj ove perspektivne industrije. Ova situacija ne samo da koči zelenu industriju već i sprječava Hrvatsku da u potpunosti iskoristi potencijal algi kao resursa budućnosti.

Morske alge imaju potencijal postati ključnim resursom za borbu protiv klimatskih promjena i razvoj održivih industrija. Međutim, kako bi se taj potencijal ostvario, potrebno je ukloniti birokratske prepreke i osigurati poticajno okruženje za inovacije i razvoj.

_______________________________

Izvor: hina.hr

Naslovna fotografija: Image by Nichole Bohner from Pixabay