ODRŽIVI OTOCI – direktorica Geoparka Viški arhipelag o problemu morskog otpada

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 25.09.2022. - Vrijeme čitanja: 4min

Morski otpad očigledan je problem koji narušava morski ekosustav, samim tim i naše zdravlje, nagrđuje naše plaže i devalorizira turistička odredišta

Geopark Viški arhipelag dio je UNESCO-ve mreže geoparkova čiji su glavni ciljevi zaštita priodne i kulturne baštine, edukacija i održivi razvoj.

Geoparkovi štite geološke osobitosti od posebnog interesa za širu javnost te potiču ekonomiju i održivi razvoj kroz geoturizam. Viški arhipelag prostor je najveće koncentracije spomenika prirode u Europi. Viški arhiplag dio je i mreže Natura 2000.  O problemu morskog otpada razgovarali smo s Lanom Schmidt, direktoricom Geoparka Viški arhipelag.

O temi “Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. 

U nastavku donosimo intervju.

.

Kako vidite problem zbrinjavanja morskog otpada?

Unatoč desetljećima nakupljanja otpada u moru, stvarnu pozornost ovaj globalni problem je dobio tek posljednjih godina kada je negativni utjecaj otpada na morske sustave počeo biti sve vidljiviji.

Procjenjuje se da oko 80% morskog otpada dolazi s kopna zbog neadekvatnog zbrinjavanja i uklanjanja, a posebna pozornost se pridodaje plastici kao najzastupljenijem otpadu. Plastika je specifična po tome što se ne .razgrađuje u prirodi već se, utjecajem sunca, soli i vjetrova, fragmentira u manje čestice sve dok postane oku nevidljiva, ali i dalje postojana.

.

Kako otpad u moru utječe na morski svijet?

Morski otpad predstavlja ozbiljan ekološki problem jer ugrožava otpornost i produktivnost morskih ekosustava smanjujući bioraznolikost bilo kroz izravno gušenje organizama otpadom ili unosom kemikalija i patogena koji se nalaze u česticama otpada.

Osim ekološkog utjecaja, morski otpad ima značajan i socio-ekonomski utjecaj, posebice u područjima čija se ekonomija temelji na turizmu i ribarstvu.

.

Kakva je situacija s morskim otpadom u viškom arhipelagu?gu?

Područje UNESCO geoparka Viški arhipelag, zbog svog geografskog položaja i mnoštva teško dostupnih uvala pod velikim je pritiskom otpada koje morske struje donose s područja južnog Jadrana.

Na području Viškog arhipelaga se provode brojne inicijative izravnog uklanjanja morskog otpada od kojih bih istaknula redovne akcije ronilačkih centara s otoka Visa, kao i akciju Think Green koja se održava u ljetnim mjesecima.

Sljedeće godine je u planu i nekoliko akcija čišćenja podmorja i nadmorja u organizaciji udruge Geopark Viški arhipelag koje će, osim što će povoljno djelovati na zdravlje okoliša, poslužiti i kao edukacija o nastanku morskog otpada i kako svatko od nas može doprinijeti smanjenju ovog globalnog problema.

.

Što bi, po Vama, dodatnom doprinijelo rješavanju problema morskog otpada?

Naravno, osim same edukacije i uklanjanja otpada, potrebno je osigurati i adekvatnu infrastrukturu za prihvat, skladištenje i recikliranje svih vrsta otpada. Potrebno je osigurati i kapacitete za sustavan monitoring morskog otpada, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini.

Nakon intervjua donosimo rezultate monitoringa koji je 2019. proveo Institut za oceanografiju i ribarstvo. Te godine monitoring je napravljen na ukupno četrnaest postaja po cijelom Jadranu tijekom tri izlaska na teren. Sav prikupljeni otpad je analiziran i kategoriziran.

Dokazano je da se taj otpad sastojao većinom od plastike. Plastika je činila 87,95% ukupno pronađenih predmeta. Sa značajnom manjim udjelima slijede staklo/keramika (4,78%), metal (2,79%), obrađeno drvo (1,17%), papir/karton (1,16%), tekstil (1,03%), guma (0,79%) te neodređeno (0,29%). Više o istraživanju možete saznati na poveznici.

Plastične vrećice, ribarska oprema, prehrambena ambalaža i ambalaža za piće su najučestaliji predmeti morskog otpada na plažama diljem svijeta čineći više od 80% ukupnog udjela u morskom otpadu.

Na lastovskom otočju su u razdoblju 2019.-2021. provedena četiri monitoringa otpada na plažama u sklopu projekta Life Artina. Više o aktivnostima pročitajte na poveznici.

________

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Unsplash