ODRŽIVI OTOCI – Intervju: Komunalne usluge Cres Lošinj o zbrinjavanju otpada

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 14.09.2022. - Vrijeme čitanja: 7min

Cres i Lošinj prednjače u zelenoj tranziciji u RH, a u sklopu teme ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” donosimo intervju o gospodarenju otpadom s tehničkim direktorom Komunalnih usluga Cres Lošinj d.o.o.

O zelenoj tranziciji otoka Cresa i Lošinja saznajte više na poveznici.

O temi ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam Agencije za elektroničke medije.

.

1. Ukratko nam opišite kako funkcionira gospodarenje otpadom na Cresu i Lošinju.

Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. zadužene su za obavljanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada na području Grada Cresa i Grada Malog Lošinja. Uz otoke Cres i Lošinj otpad se organizirano prikuplja i s manjih naseljenih otoka Lošinjskog arhipelaga.

Otoci s kojih se još prikuplja otpad su Susak, Unije, Ilovik te Malie i Velike Srakanae. Organizacija i uspostava efikasnog sustava gospodarenja otpadom na ovom području vrlo je složena obzirom da se radi o površinom relativno velikom prostoru te uzimajući u obzir geografske specifičnosti te činjenicu da se radi o izrazito turističkoj destinaciji.

.
Sustav polupodzemnih spremnika

Otpad se od kućanstava organizirano prikuplja pomoću sustava polupodzemnih spremnika koji su postavljeni na javnim površinama pomoću kojih se odvojeno prikuplja miješani komunalni otpad, papir/karton, plastika/metalna ambalaža te staklo.

S ciljem evidencije te mogućnosti obračuna varijabilnog dijela računa od svakog korisnika usluge na polupodzemnim spremnicima za miješani komunalni otpad ugrađeni su uređaji za evidenciju količine smeća volumena 25 l (tzv. otpadomjeri).

Korisnici usluge imaju zadužene korisničke kartice pomoću kojih otvaraju otpadomjere te na taj način mogu odložiti 25 l miješanog otpada. Korisnici iz kategorije „gospodarstvo” uz kartice imaju i spremnike drugih standardnih volumena koji su isto tako čipirani radi digitalne evidencije.

.
Zatvaranje lokalnih odlagališta otpada i otvaranje sustava pretovarnih stanica i odvoz u regionalni centar za zbrinjavanje otpada

Veliku promjenu u sustavu gospodarenja otpadom donijela su zatvaranja odlagališta komunalnog otpada, tako da je 2017. godine zatvoreno odlagalište otpada “Pržić” u Cresu. Krajem 2021. godine zatvorili smo i odlagalište “Kalvarija” u Malom Lošinju. Sav miješani komunalni otpad pretovaruje se na pretovarnim stanicama “Pržić” i “Kalvarija” te se prevozi na zbrinjavanje u Regionalni centar “Marišćina” u Rijeci.

Uz navedeno, pomoću sredstva dobivenih kroz EU natječaje, izgradili smo i dva reciklažna dvorišta, jedno u Cresu te jedno u Malom Lošinju. Odrađena je i sanacija odlagališta “Pržić” u Cresu, a u tijeku je izgradnja objekta sortirnice u Malom Lošinju. U narednom periodu u planu je izgradnja kompostane te sanacija odlagališta “Kalvarija” u Malom Lošinju.

Radi organizacije efikasnog prijevoza smeća s otoka, sve ostale vrste odvojeno prikupljenog otpada (papir, karton, plastika, staklo, glomazni otpad, i dr…) se prije prijevoza na daljnju oporabu i zbrinjavanje dodatno sortiraju, baliraju te pripremaju za transport s otoka ovlaštenim oporabiteljima.

.

2. Kakva tehnološka rješenja za zbrinjavanje otpada koristite i kako funkcioniraju?

Nastavno na prije navedeno sustav prikupljanja otpada organiziran je pomoću spremnika na javnim površinama. Uspostavljena je digitalna evidencija volumena odloženog otpada putem otpadomjera i čipiranih spremnika. Što se tiče ostale tehnologije, u domeni obrade otpada za sada se baziramo na osnovnoj mehaničkoj obradi. Cilj sortiranja je priprema za daljnje zbrinjavanje kod ovlaštenih oporabitelja.

 

3. Imate li u planu neka nova tehnološka rješenja, možete li nam ukratko opisati planove za moderniziranje zbrinjavanja otpada?

Trenutno smo u izgradnji sortirnice otpada što će nam uvelike povećati kapacitete sortiranja. Sortirnica nam je vrlo važna za gospodarenje otpadom u ljetnoj sezoni. Ista predviđa osnovno mehaničko (ručno sortiranje) i baliranje sortiranog otpada. Od ostalih tehnologija koje se planiraju je izgradnja kompostana radi mogućnosti obrade i kompostiranja biorazgradivog otpada. Također planira se i modernizacija te nabava opreme i strojeva za mehaničku obradu glomaznog otpada te građevinskog otpada.

U tijeku je i priprema dokumentacije za pilot projekt proizvodnje vodika iz komunalnog otpada. Projektom je predviđena izgradnja postrojenja kojim se iz nereciklabilnog otpada proizvodi čisti vodik. Proizvedeni vodik kasnije se može koristiti kao gorivo.

.

4. Koliki postotak otpada se odvaja i koliki postotak ide u reciklažu?

Prema podacima iz 2021. godine na području grada Cresa odvojeno se prikuplja 35.7 % otpada. Na području grada Malog Lošinja odvojeno se prikuplja 50,3 % komunalnog otpada.

.

5. Kako se na Cresu i Lošinju otpad sortira?

Kako je i prije opisano sortiranje otpada se bazira na ručnoj i strojnoj mehaničkoj obradi otpada. Navedeno je uvjet za organizaciju efikasnog prijevoza s obzirom na povećane troškove odvoza na kopno.

.

6. Koliko je zahtjevno s otoka reciklirati, slati otpad na kopno?

Najveća problematika, tj. izazovi koji se pojavljuju u ovom dijelu je organizacija sustava i osiguranje potrebnog kadra s obzirom na velike potrebe u turističkoj sezoni. Nestabilnost tržišta sekundarnih sirovina također predstavlja problem. Uz već svima poznate probleme na tržištu rada u zadnjih nekoliko godina imamo i situaciju vrlo niskih cijena sekundarnih sirovina na tržištu.

Najčešće imamo slučajeve gdje se za daljnju oporabu i zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada još mora platiti i naknada za daljnju oporabu i zbrinjavanje. Trenutno je cijena sortiranog i baliranog papira i kartona pala na nulu, odnosno nema interesa za preuzimanjem. Slična stvar se događa i s plastičnim otpadom već nekoliko godina. Kada se još uzme u obzir i veće troškove prijevoza otpada s otoka zbog troška trajekta očita je negativna ekonomska bilanca sustava.

 

7. Bi li spalionice otpada bile dobro rješenje za otoke?

Spalionice odnosno energane za otpad kao tehnologija su trenutno možda i najbolje rješenje za zbrinjavanje otpada. Pogotovo ako uzmete u obzir da je cijeli sustav gospodarenja otpadom na području RH baziran na regionalnim centrima koji i proizvode gorivo iz otpada. Moderne tehnologije osiguravaju da su današnje spalionice ekološki prihvatljive, a na taj način se osigurava konačno zbrinjavanje nereciklabilnog otpada te se uz to još proizvodi toplinska i električna energija.

Potrebno je dobro analizirati jesu li spalionice rješenje za otoke, ovisno o tehnologiji postrojenja. Hrvatski otoci su relativno slabo naseljeni te uzimajući u obzir izrazitu sezonalnost imamo veliki utjecaj na dinamiku proizvodnje otpada koja je zimi minimalna, a ljeti nekada i iznad prosjeka. Sve navedeno mora biti u skladu sa zahtjevima postrojenja.

Razvojem novih tehnologija sigurno će napredovati i tehnologije energetske oporabe otpada što će u budućnosti možda omogućiti i energetsku obradu otpada i u manjim sredinama pa tako i otocima.

.

8. Je li u planu zamjena vozila onima s pogonom na vodik?

Dugoročni planovi predviđaju prelazak na druga alternativna goriva odnosno izvore energije. Uz električnu energiju jedna od alternativa je i vodik, a sama dinamika prelaska ovisiti će prvenstveno o dostupnim resursima. Uspješna izgradnja postrojenja za proizvodnju vodika iz otpada omogućiti će i korištenje vodika kao goriva i u vozilima.

.

9. Hoće li nova tehnološka rješenja gospodarenja otpadom otvoriti i nova radna mjesta na otoku?

Zasigurno hoće. Nove građevine za gospodarenje otpadom uz nova tehnološka rješenja zahtijevaju i nova radna mjesta kako u obradi otpada tako i u vođenju pogona i procesa.

Sjeverni Jadran predvodi zelenu tranziciju Hrvatske. Uz nove projekte i inovativne tehnologije, ne sumnjamo da će se još više približiti europskim ciljevima do 2050. Ako želite saznati više o jednom od projekata tvrtke Komunalne usluge Cres Lošinj d.o.o. posjetite stranicu strukturnih fondova i pogledajte kako izgleda plan projekta na poveznici.

__________

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: Antonio Viskić