ODRŽIVI OTOCI - NP MLJET: Morski otpad posebna je prijetnja zaštićenim područjima prirode

Morski otpad prijetnja je našim prirodnim znamenitostima, osobito na jugu zemlje. U južnom Jadranu se, zbog morskih struja, može najviše naići na nanose otpada iz susjednih država

Kvalitetno gospodarenje otpadom na kopnu i sanitarna odlagališta u tim državama najviše bi pomogli našem zajedničkom resursu, Jadranu. No, što se tiče naše obale, otoka i inicijativa, mi samo možemo taj otpad učinkovito uklanjati iz mora i zbrinjavati.

O problemu morskog otpada razgovarali smo s ravnateljem Nacionalnog parka Mljet, Ivanom Sršenom.

.
NP Mljet prošle je godine certificiran kao ogledni primjer održivosti na Mediteranu

Sjeverozapadni dio otoka Mljeta s okolnim morem je 1960. godine proglašen nacionalnim parkom. Prošle godine je NP Mljet dobio prestižni INHERITURA cerfikat koji se dodjeljuje destinacijama koje su ogledni primjeri održivosti na Mediteranu. Još četiri destinacije u RH imaju status INHERITURA područja, to su: NP Kornati, Ninska laguna-područje ekološke mreže Natura 2000, NPBrijuni i Luka Budava u Ližnjanu. Za stjecanje ovog statusa svaka je destinacija morala ispuniti 16 strogih kriterija zaštite okoliša i održivosti.

O temi “Tko su sudionici onečišćenja Jadrana i kako im se suprotstaviti?” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je potpomognut iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. 

U nastavku donosimo intervju.

.

Kakav otpad more najviše izbacuje na plaže i hridi Mljeta? Odakle dolazi taj otpad?

Najveće količine plutajućeg otpada na plaže i hridi Nacionalnog parka Mljet more izbacuje tijekom jeseni i zime. Nanos otpada ovisi o vremenskim uvjetima (dugotrajno jugo, veće količine oborina). Otpad je manjim dijelom porijeklom iz Hrvatske, a većim iz zemalja u okruženju. Otpad na koji nailazimo je prvenstveno iz Albanije, moguće zbog odlaganja otpada neposredno uz more i rijeke u toj zemlji. Radi se uglavnom o mikroplastici, plastičnim materijalima, brodskim konopima, ribarskom priboru, odjevnim predmetima i sl.

.

Kakav utjecaj morski otpad ima na morski ekosustav? Primjećujete li negativne posljedice za morske organizme i vegetaciju?

Utjecaj morskog otpada na ekosustav je dobro dokumentiran u svijetu dok na našoj lokalnoj razini nije opisan neki ozbiljniji utjecaj, što ne znači da ga nema. Na prvi pogled, najveći utjecaj ima na estetski doživljaj parka, iako naravno da najviše negativno utječe na morski ekosustav u cjelini.

.

Što NP Mljet poduzima po pitanju onečišćenja mora?

Javna ustanova "Nacionalni park Mljet" se kroz cijelu godinu suočava s problemom doplutalog otpada te se uz vlastite resurse u rješavanju ovog problema kontinuirano uključuju volonteri. U akcije čišćenja koje organiziramo kroz svoje dobro uhodane volonterske programe uključuju se i ronilački klubovi i lokalna zajednica. Više o volonterskim programima u Nacionalnom parku Mljet saznajte na poveznici.

..

.

Provodi li NP Mljet trenutno neki projekt koji se tiče zaštite mora?

Nacionalni park Mljet trenutno provodi projekt "Monitoring onečišćenja teškim metalima i mikroplastikom". Projekt se provodi u suradnji s Hrvatskim veterinarskim institutom iz Zagreba  na plažama i u sedimentima nacionalnog parka.

Više o mikroplastici i riziku za sigurnost hrane morskog podrijetla saznajte na poveznici.

.

Provode li se akcije čišćenja plaža i podmorja? Koliko često? Tko sve sudjeluje u akcijama čišćenja?

Angažmanom djelatnika NP Mljet, volontera, ronioca, lokalne zajednice, a često i učenika OŠ Mljet kontinuirano provodimo akcije otklanjanja otpada s kopnenih i morskih površina otoka Mljeta. Suradnjom s institucijama, roniocima, nevladinim organizacijama, znanstvenicima i lokalnim stanovništvom područje i podmorje Nacionalnog parka Mljet održavamo u prihvatljivom stanju, ali i radimo na podizanju razine svijesti šire javnosti o važnosti zaštite morskih ekosustava.

.

Koliki je postotak "ghost geara" u otpadu koji se može naći u moru oko Mljeta?

Nemamo taj podatak jer "ghost gear" ne vadimo iz mora s obzirom na to da se uglavnom radi o starijim ribolovnim alatima koji su srasli s koraligenom pa bi njihovo uklanjanje dovelo do veće štete za samo stanište i vrste.

.

Uključuje li NP Mljet u svoje akcije i inicijative i lokalno stanovništvo? Koliko je lokalno stanovništvo zainteresirani za ekologiju, posebice za problematiku otpada?

Lokalna zajednica se rado i često uključuje u akcije čišćenja, a posebni naglasak je na edukaciji najmlađih stanovnika otoka, za koje organiziramo predavanja, radionice i više puta godišnje ih uključujemo u akcije čišćenja.

.

.

Možete li navesti neke primjere dobre prakse zbrinjavanja morskog otpada i sprječavanja nastanka morskog otpada?

Mi smo primjer dobre prakse zbrinjavanja jer redovito uklanjamo otpad iz mora, tijekom cijele godine. Sprječavanje nastanka otpada u moru može se postići učinkovitijim odvajanjem otpada i recikliranjem, saniranjem divljih deponija, promjenom navika stanovništva, zamjenom postojećih jednokratnih materijala višekratnim i time ekološki prihvatljivijim (npr. ribarske kašete od stiropora u zadnje vrijeme čine značajan udio u otpadu koji nalazimo u moru) i sl.

_________

Autorica: Dora Čukušić
Naslovna fotografija: NP Mljet