ODRŽIVI OTOCI – Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji: primjeri dobre poljoprivredne prakse u inozemstvu

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 15.07.2022. - Vrijeme čitanja: 6min

U sklopu teme ”Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji” u nastavku se upoznajemo s primjerima dobre prakse u Italiji, Grčkoj i Velikoj Britaniji

Nakon primjera dobre poljoprivredne prakse u Hrvatskoj nastavljamo s primjerima dobre poljoprivredne prakse u inozemstvu gdje će se naglasak staviti na uspješne primjere poljoprivredne prakse u Italiji, a navest će se i primjeri iz i Grčke te Velike Britanije.

Temu ”’Uloga OPG-ova u zelenoj tranziciji” obrađuje Dubravka Jeričević u sklopu programa Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji”, a financiran je iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

.
Primjeri dobre prakse: Italija

Italija ima brojne značajne primjere u poljoprivredi u sektoru voćarstva, povrtlarstva, maslinarstva i vinogradarstva koji su predstavljeni registriranim hrvatskim poljoprivrednicima u 2021. na radionici Hrvatske poljoprivredne komore u sklopu projekta ”CAP for US”. Naglasak talijanske poljoprivrede leži u modelu jačanja zadruga i proizvođačkih organizacija te inovacija.

Talijanska poljoprivreda vrijedna je 80 milijardi eura samo u proizvodnji, a ako se tome pribroje i ostali sektori povezani s poljoprivredom tada je ukupna vrijednost 540 milijardi eura što iznosi 25 posto talijanskog BDP-a.

Najznačajniji sektori u poljoprivredi u Italiji su vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo i uzgoj voća i povrća. Prvi su proizvodnji vina na svijetu dok su drugi u proizvodnji maslinovog ulja.

Značajno je da čak 850 njihovih proizvoda zaštićeno te ima oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

.
Uspjeh se ogleda u udruživanju poljoprivrednika u zadruge

U Italiji je važna i ekološka poljoprivreda na koju otpada više od dva milijuna hektara zemljišta. To predstavlja i preko 15 posto iskoristive poljoprivredne površine.

Jedan o razloga njihove uspješnosti ogleda se u udruživanje poljoprivrednika u zadruge.  Najveća zadruga i jedna od važnijih u Europi je Coldiretti.  Posebnost te zadruge što zastupa i male i velike poljoprivrednike. Model koji promiče Italija se sastoji od pet ključnih elemenata, to su:

  • „multifunkcionalnost,
  • poboljšanje položaja poljoprivrede u lancu hrane
  • primjena inovacija
  • transparentnost prema potrošaču
  • pravednost u trgovanju.“

.
Primjeri dobre prakse OPG-ova u Italiji

Uspješan primjer OPG-a je ekološka proizvodnja maslina Liberace čija je vlasnica mlada poljoprivrednica Benedetta iz pokrajine Brindisi. Na otoku Siciliji je pozitivan primjer poduzeće Arrabito. Njegova djelatnost je proizvodnja rajčica plasteničkim uzgojem.

La Guardiense primjer je jedne od većih zadruga koja se bavi vinogradarstvom i vinarstvom u pokrajini Benevento. Oko 1000 članova zadruge na 1500 hektara uzgaja plemenite sorte grožđa s godišnjim prinosom od 20 milijuna kilograma.

Primjer uspješne digitalizacije u povrtlarstvu je poljoprivredno gospodarstvo ABIM. Njihov primjer pokazuje da je moguće uz pomoć algoritama umjetne inteligencije predvidjeti pojave bolesti ili štetnika odnosno potrebu za vodom što omoguće preventivno djelovanje.

.
Primjeri dobre prakse: Grčka – „Mykonos Vioma“

Organska farma „Mykonos Vioma“ nalazi se na Mikonosu, grčkom otoku smještenom u Egejskom moru.

Farma Mykonos Vioma na otoku Mikonosu u Grčkoj proizvodi zdravo grožđe vrhunskog okusa i kvalitete. Kvaliteti grožđa pomaže mikroklima ovog otoka i biodinamički uzgoj. Vlasnik ove farme se iz Atene vratio na rodni otok jer želio nastaviti tradiciju predaka. Stoga je pokrenuo svoj posao te su obiteljska zemljišta bila početna točka njegove djelatnosti.

Kasnije je kupio i od samostana zapušteni vinograd koji je kasnije pomlađen. Osim što obiteljsko gospodarstvo proizvodi vino proizvode i ocat, lišće vinove loze, melasu grožđa, stolno grožđe i med. Njihov vinograd je pomlađen sadnjom tradicionalnih egejskih sorti: Asyrtiko, Athiri, Monemvasia, Malagouzia, Agiannitis i Mandilaria.

.
Trsovi vinove loze se ne navodnjavaju, već dobivaju vlagu iz atmosfere

Posebnost njihova uzgoja vinove loze ogleda se u tome je organski i biodinamičan, baziran na principu Rudopha Steinera. Prema njemu u poljoprivrednim kulturama i zemljištu postoje životne sile koje se umanjuju i gube primjenom pesticida i umjetnih gnojiva, a ojačavaju uzgojem koji slijedi prirodni tok. Oslanja se na mjesečev sjetveni kalendar i upotrebu prirodnih sredstava u poljoprivredi, kao što su prirodna gnojiva i komposti.

Trsovi vinove loze dobivaju vlagu iz atmosfere, uglavnom nošenu morskim povjetarcem ili preko tla korijenjem, ne navodnjavaju se. Mikroklima regije je specifična, ondje pušu jaki sjeverni vjetrovi i često je prisutan veliki nedostatak padalina, a tlo je plodno. Posebnost tla omogućuje uzgoj bez kemijskih gnojiva i pesticida. Tako nastaje zdravo grožđe vrhunskog okusa i kvalitete.

Korov se eliminira, a tlo se gnoji u suradnji s domaćim životinjama koje se također nalaze na farmi. Treba istaknuti da na farmi ima i 20 košnica koje proizvode čisti med. U vrtu farme se još uzgajaju organsko sezonsko povrće i mediteransko bilje. Iz zvučnika postavljenih oko polja čuje se klasična glazba za posjetitelje i radnike na farmi. Studije su pokazale da biljke, a posebno vinova loza prilično pozitivno reagiraju na kvalitetnu glazbu i postaju zdrave i snažne.

 

Primjeri dobre prakse: Velika Britanija – „Norfolk Saffron“

Uzgojem šafrana bavi se „Norfolk Saffron“, smješten na obalama sjevernog Norfolka.

poljoprivredne

Paddy Pohlod / Unsplash

Sjedište Norfolk Saffron-a smješteno je u obalnom području iznimne prirodne ljepote Norfolka, na rubu močvarnog područja od nacionalnog značaja za očuvanje okoliša Velike Britanije.

Njihovo malo gospodarstvo je premalo da bi ušlo u sheme upravljanja kao što su ELS, HLS ili CFE (ili da bih primali subvencije za farmu), ali to njih ne sprječava da daju svoj doprinos zaštiti okoliša.

Vlasnici ovog gospodarstva ne koriste herbicide, fungicide ili pesticide za uzgoj šafrana koji se inače koristi kao začin. Pažljivo brinu o svome tlu da bi sačuvali njegovu plodnost, tako što svake godine rotiraju usjev.

U proljeće 2013. osigurali su bespovratna sredstva lokalnog Fonda za održivi razvoj za kupnju opreme za sjetvu. Uz šafran, uzgajaju ‘mješavine peluda i nektara’ kako bi pomogli bumbarima i drugim kukcima. Osim toga, njihovo malo gospodarstvo dom je rijetkih biljaka kao što su pčelinje orhideje, noćno cvjetajuća muholovka i plavi pimpernel.

.
Reciklirane staklene posude umjesto uobičajenih plastičnih kutija

2015. godine dali su profesionalno postaviti prvu živicu i na taj način doprinose očuvanju tradicije. Postavljanje živice je stoljetna tradicija, uglavnom u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Postoje mnoge varijacije u stilu i tehnici. Riječ je o procesu djelomičnog presijecanja, a zatim savijanja stabljika grma ili drveća blizu tla, bez lomljenja, kako bi se potaknuo njihov rast i stvaranje “žive ograde”.

Kada je u pitanju pakiranje Norfolk šafrana, cilj im je biti što zeleniji. Umjesto uobičajenih plastičnih kutija koriste staklene posude koje se mogu reciklirati. Od jeseni 2012. sve njihove narudžbe koristile su biorazgradivo “prazno pakiranje”, a ne foliju s mjehurićima ili pjenasti čips. Čak su zamijenili smeđu plastičnu traku za pakete za biorazgradivu papirnatu alternativu!

Godine 2015. tvrtka Norfolk Saffron proglašena je u okviru Green100 jednom od najzelenijih tvrtki u Istočnoj Angliji.

___________

Autorica: Dubravka Jeričević
Naslovna fotografija: Flo PUnsplash