U sklopu teme ”Financijski mehanizmi za provedbu zelenog plana na otocima” razgovaramo s Regionalnom razvojnom agencijom Primorsko-Goranske Županije PRIGODA
Tema se obrađuje u sklopu programa ”Čovječanstvo na raskrižju: Hrvatski otoci na putu prema zelenoj tranziciji” sufinanciranog sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.
Javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ osnovana je početkom 2018. godine od strane Primorsko-goranske županije, a svrha njenog djelovanja je koordinacija i poticanje održivog ravnomjernog regionalnog razvoja županije, te privlačenja potencijalnih ulagača u ključnim djelatnostima karakterističnim za razvoj ovog područja.
.
„Primorsko-goranska županija je konkurentna, održiva i društveno pravedna regija poželjna za život i rad“
Agencija predstavlja centar potpore Primorsko-goranskoj županiji i pravnim subjektima u njenom vlasništvu, jedinicama lokalne samouprave s područja županije te njihovim pravnim tijelima, putem aktivnosti savjetodavne i stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata, kako lokalnog, tako i regionalnog, ali i nacionalnog značaja.
Djelovanje Agencije temeljeno je na viziji razvoja Primorsko-goranske županije koja glasi: „Primorsko-goranska županija je konkurentna, održiva i društveno pravedna regija poželjna za život i rad.“
U nastavku pročitajte koji su njihovi planovi za provedbu zelene tranzicije na otocima Primorsko-Goranske županije.
.
Jeste li upoznati s pojmom zelene tranzicije i programom Europskog zelenog plana? Koje aktivnosti Vaša organizacija provodi po tom pitanju?
Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije- PRIGODA od samog začetka, aktivno je uključena u proces kreiranja Operativnih programa Konkurentnost i kohezija, Integrirani teritorijalni program i Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2021. – 2027., čiji je sastavni dio i Europski zeleni plan kao glavni strateški okvir Europske unije za novo proračunsko razdoblje EU-a.
Trenutno je na otocima u pripremi više od 300 razvojnih projekata, čija ukupna vrijednost prelazi preko 5 milijardi kuna, a otoci Primorsko-goranske županije zasigurno su predvodnici kvalitete života, a javna ustanova Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije pruža im podršku u procesu tranzicije prema pametnim i održivim otocima.
Agencija trenutno zapošljava dvije otočne koordinatorice, višu stručnu suradnicu za pripremu i provedbu EU projekata na području otoka Krka, i višu stručnu suradnicu za pripremu i provedbu EU projekata na području otoka Cresa, Lošinja i Raba. Agencija predstavlja centar potpore Primorsko-goranskoj županiji i pravnim subjektima u njenom vlasništvu, jedinicama lokalne samouprave s područja županije te njihovim pravnim tijelima, putem savjetodavne i stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata, kako lokalnog, tako i regionalnog, ali i nacionalnog značaja.
.
Konferencije ”Eu dan na Cresu – Mogućnosti ulaganja u budućnost otoka” i ”Energetski dan 2021” održane su kako bi se stanovništvo upoznalo s nadolazećim programa zelene tranzicije
U suradnji s Primorsko-goranskom županijom, u travnju 2022. godine, organizirali samo konferenciju „EU DAN NA CRESU – MOGUĆNOSTI ULAGANJA U BUDUĆNOST OTOKA, u gradu Cresu, čiji je cilj bio poduprijeti bržu i bolju prilagodbu otočnog gospodarstva zelenim zahtjevima te kroz ulaganja u zelenu tranziciju i stvaranje zelenih vještina utjecati na povećanu učinkovitost proizvodnje, očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta.
.
Otok Cres (pixabay)
Kao podršku informiranju o zelenoj tranziciji, Agencija je krajem 2021. godine organizirala konferenciju „Energetski dan 2021“ posvećenu temama zelene tranzicije Primorsko-goranske županije, uz predstavljanje mogućnosti financiranja zelenih projekata putem ESI fondova 2021.-2027. PGŽ i kao turistička destinacija promocijom ovakvih zelenih tranzicijskih projekata ima priliku brendirati se kao high-tech plavo-zelena destinacija.
Osim solarizacije, energetska decentralizacija i demokratizacija također je prioritet za uspješnu zelenu tranziciju. Nesumnjivo, potrebno je koordinirano i promišljeno djelovanje kako bismo ispunili zacrtane ciljeve zelenog plana i facilitirali uspješnu energetsku tranziciju u Primorsko-goranske županiji, ali našim otocima.
.
Prema Vašem iskustvu, koji su najvažniji problemi s kojima se susreću otoci i otočno stanovništvo?
Kao neke od izazova, ali i razvojnim potrebama na otočnome području, što je ujedno i inkorporirano u okviru Plana razvoja Primorsko-goranske županije 2022.-2027. kao jednom od prvih strateških dokumenata donesenih na regionalnoj razini, ističe se povezivanje i usklađivanje potreba gospodarstva i strukovnog obrazovanja, nužno je i povećati udio više i visokoobrazovanog stanovništva u cilju poticanja djelatnosti s većom dodatnom vrijednosti.
Nadalje, u pogledu jačanja zdravstvene i socijalne skrbi, važno je unaprijediti skrb i društvene programe za starije osobe, uključiti starije osobe u društvene aktivnosti lokalnih zajednica; educirati i prevenirati rano otkrivanje bolesti (posebice raka), osigurati modernizaciju lječilišta i osigurati financijsku i operativnu održivost zdravstvenih ustanova; poboljšati dostupnost zdravstvenih usluga; te osigurati uvjete za privlačenje kvalitetnog i visokostručnog zdravstvenog osoblja.
.
Jačanje konkurentnosti gospodarstva i produljenje turističke sezone
Za otočno stanovništvo nužno je i ojačati konkurentnost cjelokupnog gospodarstva mikroregije, poticati razvoj slabije razvijenih područja na otocima; izgraditi i razvijati tehnološku infrastrukturu koja će poduprijeti i poboljšati povezivanje poduzetnika s istraživačkim institucijama radi bržeg i boljeg korištenja i razvijanja novih tehnologija te unaprijediti uvjete i ojačati kapacitete regionalne i lokalne samouprave za privlačenja domaćih i inozemnih ulaganja, kao i izdvajati sredstva za promoviranje Županije kao privlačne lokacije za ulaganje.
Dodatno, važan segment gospodarskog razvoja je i produljiti turističku sezonu razvojem selektivnih oblika turizma više dodane vrijednosti (zdravstveni, kulturni, kongresni, zimski, sportsko-rekreacijski, ronilački, lovni, eko-ruralni turizam), ali povećati udjel domaćih, autohtonih proizvoda u turističkoj ponudi kroz poticanje proizvodnje domaćih poljoprivrednih kultura, poticanje podizanja kvalitete proizvoda za što naši otoci imaju izniman potencijal.
Kao jedan od važnih elemenata Europskog zelenog plana, a što će se primjenjivati i na otočnome području, cilj je poticati primjenu kružnog gospodarstva za zaštitu okoliša i osiguranja dostupnosti resursa.
.
Povećanje prometne povezanosti i energetska samodostatnost i neovisnost otoka
Potrebe otočnog stanovništva snažno korespondiraju s operativnim programima za novo proračunsko razdoblje EU-a do 2027. godine, a to uključuje i razvoj intenzivnije zelene, niskougljične prometne povezanosti sa kopnom, povećanje učestalost katamaranskih veza kopna s otocima te razvoj sustava vodoopskrbe pitkom vodom kao i osiguranje što veće samostalnosti otoka u vodoopskrbi povećavanjem kapaciteta postojećih izvora vode i zahvaćanjem novih. Dovršiti sustave sanacije otpadnih voda s primarnim sustavom obrade.
Osim toga, ključno je osigurati energetsku neovisnost i samodostatnost otoka, kako bi otočno stanovništvo osiguralo otpornost na krizna stanja, značajnijim ulaganjem u obnovljive izvore energije te stvaranjem energetskih zajednica na otocima Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije sve identificirane probleme i potrebe komunicirala je s nadležnim Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU-a tijekom procesa programiranja, upravo kako bi se navedene potrebe mogle zadovoljiti putem europskih sredstava.
.
”Veliku nadu ulažemo i u Europske strukturne i investicijske fondove”
Do sada je na našim otocima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija provedeno 49 projekata ukupne vrijednosti preko 700 milijuna kuna, a otoci Krk, Cres, Mali Lošinj i Rab na vrhu su liste po povlačenju sredstava iz EU fondova od svih hrvatskih otoka.
Unatoč izvrsnim turističkim rezultatima, naši otoci, kao i ostatak Hrvatske u posljednjih 20-ak godina bilježe negativne demografske trendove koji utječu na stvaranje dodatnih razlika u razvijenosti između pojedinih regija. Otoci su suočeni s brojnim izazovima stoga je budućnost otoka izrazito važna tema o kojoj moramo kontinuirano razgovarati.
Naši otočni gradovi i općine imaju visoki indeks razvijenosti, ali unatoč tome i dalje prepoznajemo područja koja karakterizira slaba prometna povezanost, visoki stupanj depopulacije, starenje stanovništva, izoliranost stanovništva te nedostupnost infrastrukture i javnih usluga.
.
U pripremi je preko 310 projekata ukupne vrijednosti iznad 5 milijardi kuna
Međutim, na kvarnerskim otocima je u pripremi preko 310 projekata, čija ukupna vrijednost prelazi preko 5 milijardi kuna. Kao prioriteti na otocima ističu se pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem, borbu protiv klimatskih promjena i sprječavanje rizika, održivi razvoj i strukturna preobrazba otočnog gospodarstva, pametna zelena mobilnost i povezanost, poboljšanje kvalitete života održivim razvojem javne infrastrukture (komunalne, vodovodne, prometne, poslovne i društvene), podrška stanogradnji i razvoj javnih usluga.
Hrvatska zaostaje za trenutnim EU standardima gospodarenja otpadom i primjeni kružnog gospodarstva. Međutim, naš otok Krk dobio je priznanje EU Tajništva za čistu energiju EU otoka i ušao među deset energetski održivih otoka Europske unije, u društvu nizozemskih, irskih, danskih, portugalskih, švedskih i drugih otoka. Cilj je da Krk postane prvi ugljično neutralan i energetski samodostatan otok na Mediteranu, ali i otok usredotočen na pametne procese i digitalizaciju otočkih aktivnosti.
Između ostalog, najveća solarna elektrana gradi se na Cresu, a važno je naglasiti i pilot projekt INSULAE na otoku Unije, koji razvija nova inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka. Tim projektima ne poboljšavamo samo kvalitetu života na našim otocima, već postajemo primjer za Europsku uniju.
.
Koje su prioritetni ciljevi provedbe zelenog plana na otocima, postoje li projekti ili programi zelene tranzicije koje provodite na otocima?
Projekt pod nazivom „Unije – samoodrživi otok“, županijski je pilot projekt kojim će se predstaviti model održivog i samodostatnog života na otoku i koji će se potom moći implementirati i u ostale slične otočne zajednice. Takav kompleksni projekt zahtijeva kvalitetnu suradnju na svim razinama upravljanja slijedom čega je još 2015. godine zaključen Sporazum o provedbi između Primorsko-goranske županije, Biskupije Krk i Grada Malog Lošinja kojim je utvrđen zajednički interes u revitalizacijii otoka Unije i postizanju njegove dugoročne demografske, ekološke, energetske i ekonomske samoodrživosti.
U suradnji s Fakultetom za strojarstvo i brodogradnju u Zagrebu razmatrani su razni scenariji do 2020./2030. g. prema kojima korištenjem sustava obnovljivih izvora energije i mjerama energetske učinkovitosti otok Unije može postati energetski potpuno neovisan odnosno otok s „0“ emisijom CO2.
.
Otok Unije (Viktor Sarić/WWF Adria)
Projekt “Unije-samoodrživi otok” je uzeo u obzir različite osobitosti malog otoka te su aktivnosti podijeljene na projekte u segmentu poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture. Za operativnu provedbu projekta zadužena je Regionalna energetska agencija Kvarner.
Između ostalog, na otoku je 2015. godine klasična rasvjeta zamijenjena LED rasvjetom, 2017. godine započela je gradnja desalinizatora bočate vode iz polja za snabdijevanje pitkom vodom, a u 2019. godini na njegov krov postavljena je fotonaponska elektrana u funkciji vlastite potrošnje elektromotornih pogona za rad desalinizatora. Kao značajna investicija, od strane HEP-a pokrenut je projekt izgradnje zemljane fotonaponske elektrane na otoku snage do 1 MW čija se realizacija očekuje 2021.
Kroz H2020 projekt INSULAE kojim se promiču inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka, na HEP-ovu elektranu kao pilot aktivnost nadovezat će se projektom predviđena instalacija baterijskog postrojenja za pohranu proizvedene energije, a zahvaljujući preko 2 milijuna EUR bespovratnih europskih sredstava, članovi hrvatskog INSULAE konzorcija u naredne će 4 godine na Unijama provesti niz inicijativa u području pametnog upravljanja energijom i pametne vodoopskrbe kojima će se uz sudjelovanje mještana značajno doprinijeti energetskoj tranziciji otoka Unije.
.
Koji izvor financiranja smatrate najvažnijim za provedbu projekata i programa zelene tranzicije na otocima? Znate li za neke koji su namijenjeni organizacijama civilnog društva na otocima?
U okviru sustava upravljanja Europskim strukturnim i investicijskim fondovima za razdoblje 2021.-2027., za razliku od prethodnog razdoblja (2014.-2020.), za novo razdoblje prihvaćen je novi operativni program pod nazivom „Integrirani teritorijalni program 2021.-2027.“, čiji će fokus ulaganja biti usmjeren na održivost regionalnoga gospodarstva, zelenu tranziciju, pristupačnije obrazovne i socijalne infrastrukture za područje otoka i brdsko-planinskih područja te pravednu tranziciju.
Novitet u odnosu na prethodno razdoblje, a kako bi se osigurali potrebni preduvjeti za učinkovitu i djelotvornu upotrebu potpore Unije koju dodjeljuju fondovi, jest i utvrđen ograničen popis uvjeta koji omogućuju provedbu te sažet i iscrpan skup objektivnih kriterija za njihovo ocjenjivanje.
Također, novitet u odnosu na prethodno razdoblje predstavlja i nova karta regionalnih potpora za razdoblje od 2022. do 2027. odobrena od strane Europske komisije kojom će, umjesto dosadašnje dvije NUTS 2 statističke regije (Jadranska Hrvatska i Kontinentalna Hrvatska), evidentirane biti četiri NUTS 2 statističke regije s izmijenjenim intenzitetom potpora, a za Jadransku Hrvatsku iznosi 40% (što je + 15 postotnih poena nego sada).
.
Intergrirani teritorijalni program
U pogledu ekonomsko-teritorijalnog pristupa, ITP će se usredotočiti na sljedeća područja: razvoj potpomognutih i planinskih područja; razvoj pametnih i održivih otoka; pametnu specijalizaciju i poboljšanje položaja regionalnog gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti; razvoj pametnih i održivih gradova.
Prioriteti su ovoga programa su Održivo regionalno gospodarstvo, poticanje zelene tranzicije potpomognutih (PP) i brdsko-planinskih područja (BPP), unaprjeđenje biciklističke infrastrukture u potpomognutim područjima, povećanje pristupačnosti socijalne i obrazovne infrastrukture uz turističku revitalizaciju, razvoj urbanih područja te razvoj održivih i zelenih otoka.
U novome financijskome razdoblju Europske unije, u okviru Integriranog teritorijalnog programa predviđena su ulaganja u iznosu većem od 14 milijardi kuna, od kojih će se izdvojiti sredstva za održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora, unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture na otocima, valorizacija kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga na otocima i poticanje energetske učinkovitosti na otocima.
Cilj je poduprijeti bržu i bolju prilagodbu otočnog gospodarstva ekološkim zahtjevima te kroz ulaganja u zelenu tranziciju i stvaranje zelenih vještina utjecati na povećanu učinkovitost proizvodnje, očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta.
.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) usredotočit će se na nova ulaganja u ekološki prihvatljive proizvodne procese i učinkovitost resursa u javnom sektoru, ali i u privatnim malim i srednjim poduzećima radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, održive uporabe prirodnih resursa, prijelaza na kružno gospodarstvo. Drugim riječima, NPOO će osigurati 37 % ulaganja u zelenu tranziciju.
Upravo u okviru NPOO-a, u tijeku je i javni poziv „Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti“. Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za ovaj Poziv iznosi 930 milijuna kuna, a cilj Poziva je razvoj te zelena i digitalna tranzicija javne turističke infrastrukture u turistički slabije razvijenim područjima.
Ulaganja će doprinijeti povećanju atraktivnosti destinacija za koje već postoji potražnja turista s potencijalom za razvoj posebnih oblika turizma, koji mogu generirati višu dodanu vrijednost. Za otoke Primorsko-goranske županije važan je segment ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture u područjima s najvišim indeksom turističke razvijenosti, kako bi se povećala njezina kvaliteta, smanjio utjecaj na okoliš te osiguralo održivo upravljanje destinacijom, ali i smanjio prekomjerni turizam.
.
”Kvarnerski otoci idealna su mjesta za uvođenje novog zdravstvenog sadržaja koja će se financirati iz ovoga Poziva”
Osiguravanje ovakvih elementarnih uvjeta za život moglo bi doprinijeti rastu populacije na otocima i tako popraviti demografsku sliku te obrnuti negativni trend iseljavanja posebno mlađe populacije.
Prekogranična suradnja između teritorija s pogledom na Jadransko more potaknuta je Programom Interreg Italija-Hrvatska tijekom programskog razdoblja 2014.-2020., a dodatno će biti podržana u narednom razdoblju 2021.-2027., usredotočit će se na plavo gospodarstvo, kapitalizirajući prijašnja iskustva suradnje.
Strategija programa će podržati promicanje održivog gospodarskog razvoja kroz zelene i plave inovacijske politike; zaštitu prirodnih dobara također kroz strategije prilagodbe klimi i mjere prevencije rizika, povećanje biološke raznolikosti i borbu protiv onečišćenja.
Dodatno, valorizirat će se kulturna baština kroz održive i raznolike turističke proizvode; provedba rješenja održive prekogranične mobilnosti te podržati jačanje institucionalnih kapaciteta i smanjenje prekograničnih prepreka.
.
Interreg Adrion i EUSAIR – EU Strategija za Jadransko-jonsku regiju
S obzirom na činjenicu da regija ADRION ima veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije poput solarne energije i energije vjetra, ona je ispod prosjeka EU-a u pogledu eko-inovacije i energetske učinkovitosti. Program INTERREG ADRION podržat će ulaganja u gradove koje smatra središtima za inovacije i rast, poticati ulaganja u istraživanje i razvoj te adresirati rješenja za nezaposlenost mladih i starenje stanovništva kao glavnih društvenih slabosti područja. A naglašena je i potreba za dekarbonizacijom i prijelazom na obnovljive izvore energije.
Dodatno, EUSAIR- EU strategija za Jadransko-jonsku regiju fokusira se na plavi rast, povezivanje regije, kvalitetu okoliša i održivi turizam, što su i značajne odrednice otoka Primorsko-goranske županije. Jedan od ciljeva je i uspostavljanje dobro povezanog i dobro funkcionirajućeg unutarnjeg energetskog tržišta. Za postizanje ovih ciljeva, naglasak je na pomorskom prometu, intermodalnim vezama sa zaleđem i razvoju energetskih mreža.
.
4 područja održivosti: društvene, kulturne, okolišne i ekonomske
Program će osigurati potporu i komplementarnost s 4 područja održivosti: društvene, kulturne, okolišne I ekonomske gdje je posebno istaknuto povezivanje dionika javnog i privatnog sektora u lance vrijednosti turizma, a sve s ciljem povećanja dodane vrijednosti i jačanja multiplikacijskih učinaka koje turizam ima na povezane sektore.
Dodatno, veliki potencijal za jadranske otoke leži i u programima Unije, poput programa LIFE, Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe (CEF) i ostali programi Unije koji imaju vrlo snažnu komponentu ulaganja u energetsku tranziciju, a civilno društvo vrlo je važan akter u kontekstu razvoja vještina građana za uspješni prelazak na ekološki neutralno gospodarstvo i okoliš.
.
Koji biste primjer dobre prakse na području zelene tranzicije izdvojili na hrvatskim otocima?
Projekt “Unije-samoodrživi otok” je uzeo u obzir različite osobitosti malog otoka te su aktivnosti podijeljene na projekte u segmentu poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture. Za operativnu provedbu projekta zadužena je Regionalna energetska agencija Kvarner.
Između ostalog, na otoku je 2015. godine klasična rasvjeta zamijenjena LED rasvjetom, 2017. godine započela je gradnja desalinizatora bočate vode iz polja za snabdijevanje pitkom vodom, a u 2019. godini na njegov krov postavljena je fotonaponska elektrana u funkciji vlastite potrošnje elektromotornih pogona za rad desalinizatora. Kao značajna investicija, od strane HEP-a pokrenut je projekt izgradnje zemljane fotonaponske elektrane na otoku snage do 1 MW čija se realizacija očekuje 2021.
Kroz H2020 projekt INSULAE kojim se promiču inovativna rješenja za dekarbonizaciju europskih otoka, na HEP-ovu elektranu kao pilot aktivnost nadovezat će se projektom predviđena instalacija baterijskog postrojenja za pohranu proizvedene energije, a zahvaljujući preko 2 milijuna EUR bespovratnih europskih sredstava, članovi hrvatskog INSULAE konzorcija u naredne će 4 godine na Unijama provesti niz inicijativa u području pametnog upravljanja energijom i pametne vodoopskrbe kojima će se uz sudjelovanje mještana značajno doprinijeti energetskoj tranziciji otoka Unije.
____________
Autorica: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Žarko Mrkobrada (Otok Unije)