OŠ Grohote može se pohvaliti brojnim projektima za zaštitu okoliša i održivi razvoj. O tome smo razgovarali i s ravnateljicom Mirelom Mijić.
Osnovna škola Grohote, na otoku Šolti, provodi projekte koji dižu ekološku svijest kod učenika te istovremeno poboljšava svijet oko sebe. Tako smo o tim projektima porazgovarali s ravnateljicom škole, Mirelom Mijić.
1. OŠ Grohote nedavno je dobila brončani status Eko škole. Možete li nam reći malo više o sedmogodišnjem projektu koji Vam je donio ovo priznanje i što za Vašu školu znači ovaj status?
Osnovna škola Grohote se uključila u međunarodni projekt Ekoškole tijekom 2017. godine kroz edukaciju školske knjižničarke, ravnateljice i pedagoginje. Spomenute stručne suradnice su dvije koordinatorice projektnih aktivnosti Ekoškole. Nakon prve jednogodišnje provedbe projekta, kroz sedam koraka, koji su uvjet za stjecanje statusa, škola je u lipnju 2018. godine stekla status Ekoškole.
Na prvoj promociji statusa podršku nam je dao i načelnik otoka Šolte Nikola Cecić-Karuzić. On je s nama sudjelovao na svečanoj dodjeli prvog statusa. Od toga trenutka pa do danas, zaista se možemo pohvaliti podrškom lokalne zajednice u ovom projektu. Također, i u nizu drugih koji zajednički doprinose podizanju kvalitete rada škole, održivog razvoja otočne zajednice i ostvarivanju školske misije i vizije Škole na otoku za Otok. Treća obnova statusa, koja je ujedno i promocija škole u brončani status, uslijedila je u lipnju 2024. godine, nakon ustrajnog sedmogodišnjeg provođenja projekta.
Status Ekoškole je prestižno priznanje koje potvrđuje da je škola ozbiljno posvećena zaštiti okoliša i obrazovanju za održivi razvoj. Takvo priznanje je za našu malu otočnu školu od izuzetne važnosti. Redovita evaluacija i obnavljanje ovog statusa potiče nas da kontinuirano unaprjeđujemo kvalitetu našeg rada i gradimo bolje odnose unutar škole i lokalne zajednice.
2. Kako učenici i njihovi roditelji reagiraju na eko inicijative u sklopu škole? Koji projekt je, prema Vašem mišljenju, izazvao najpozitivniju reakciju?
OŠ Grohote je jedina škola na otoku Šolti i centralno mjesto okupljanja djece, mladih, njihovih roditelja, ali i središte razvoja društvene sredine. Uz dugoročne projekte koje provodimo, nastojimo svake godine uvesti nove projekte i aktivnosti kako bi zadržali interes učenika i roditelja. Učenici i roditelji se rado uključuju, posebno u projekte s ekološkim temama.
U posljednje dvije godine najviše interesa je pobudio projekt Vodena zrcala otoka Šolte, u kojem smo kroz sve oblike nastave provodili aktivnosti istraživanja vodenih staništa na Šolti, prvenstveno lokvi u blizini škole. Taj projekt je bio dio većeg Erasmus+ Mali poduzetnici za zeleni otok, koji se provodi od 2021. godine i još uvijek traje, jer smo kroz suradnju s Općinom Šolta i drugim partnerima te vlastitim sredstvima osigurali njegovu održivost. Unutar projekta je tiskan i priručnik Lijekovi od davnina koji je nastao zajedničkim radom naših učenika, njihovih roditelja i starijih stanovnika otoka.
Djeca su kroz dugoročni projekt Školski volonteri – Mladi za stare, a stari za mlade posjećivala svoje starije susjede, bake, djedove i zapisivala recepte za jednostavna prirodna liječenja. Djeca su izradila crteže na Likovnoj grupi i unutar UZ Buharica. Priručnik je za tisak pripremila naša knjižničarka, a uredila pedagoginja. Unutar spomenutih aktivnosti osmaši su s knjižničarkom i razrednikom posjetili najstarijeg mještanina u blizini Škole, gospodina Antona Buricu. Također, snimili su nekoliko intervjua o životu starih Šoltana, običajima, vodenim resursima, bunarima i sl. Učenici i roditelji uvijek imaju snažno izražen interes za aktivnosti koje su povezane s lokalnom zajednicom, njenom baštinom i kulturnim naslijeđem.
3. Koliko školaraca sudjeluje u zadruzi Buharica, koliko često se sastaju, te za koje aktivnosti unutar rada zadruge pokazuju najviše interesa?
U aktivnostima Učeničke zadruge Buharica povremeno sudjeluju svi učenici škole kako bismo njima i njihovim roditeljima od početka školovanja ukazali na prilike kroz koje mogu razvijati i testirati svoj interes za različita područja.
Nastojimo provoditi raznolike aktivnosti kako bi se svaki učenik pronašao u nečemu. Učenici od 5. do 8. razreda sudjeluju redovito kroz različite izvannastavne aktivnosti, grupe i projekte. Prvenstveno Likovnu grupu, Prirodoslovnu grupu i Klub mladih tehničara. Sve izvannastavne aktivnosti su dio Učeničke zadruge, a mi njegujemo koncept u kojem se u svakoj izvannastavnoj grupi proizvode uporabni, ukrasni ili ekološki predmeti, usluge i sl. koji se mogu unovčiti. Učenici sudjeluju u svim fazama rada od planiranja, proizvodnje, pakiranja, prodaje čime dalje financiraju svoje buduće aktivnosti.
Otprilike imamo stalnih 15-20 učenika koji se redovito odazivaju na sve aktivnosti i redovito se tjedno sastaju na grupama koje traju po 2 školska sata. Njima se povremeno mogu priključiti i pridružuju se svi zainteresirani učenici, ovisno o aktivnosti koja ih zanima.
Djeca vole aktivnosti koje rezultiraju nekim njihovim korisnim proizvodom ili radom. Posebno su djeci bile zanimljive aktivnosti s buhačem po kojem naša zadruga nosi ime još od 2007. godine kada je osnovana.
U Prirodoslovnoj grupi su brali, sušili, pakirali buhač s uputama kako ga koristiti kao prirodan insekticid. Moramo se pohvaliti da nam je sve vrećice buhača kupila Udruga Dalmatica viva iz Jelse koja priprema desetodnevnu izložbu u crkvici Sv. Jerolima u Starom Gradu. Kada djeca vide kako je rezultat njihovog rada primijećen i prepoznat i izvan Šolte oni se rado vraćaju novim aktivnostima.
4. Što biste savjetovali drugim školama koje žele razviti slične ekološke projekte i zadruge? Koji su ključni koraci za uspjeh?
Obično se trudim ne davati savjete, ali u našoj školi rado dijelimo vlastita iskustva i primjere dobre prakse. Ukoliko naši primjeri nekome mogu pomoći, inspirirati, potaknuti na razvoj vlastitih sličnih projekata tu smo otvoreni, lako dostupni i spremni smo surađivati. Sva iskustva, znanja i vještine su tu da ih dijelimo dalje, ne da ih držimo za sebe. Posebno smo otvoreni za isticanje i fokusiranje na pogreške i propuste kako bismo učili iz vlastitih grešaka, a drugima omogućili da uče iz naših grešaka i brže napreduju.
Posebno je teško davati savjete drugim školama, koje su uglavnom veće od naše i s kompleksnijom organizacijskom strukturom i uvjetima rada. Puno je škola i kolega koje rade izvrsne projekte i inspiriraju generacije mladih. Možda je najbolji „savjet“ koji mogu dati taj da na početku školske godine naprave kvalitetnu pripremu za projekte na način da naprave dobru analizu stanja i potreba i usmjere se na aktivnosti za koje je interes pokazao najveći broj prvenstveno učenika, zatim učitelja i roditelja.
Dobar interes kod nastavnog kadra je od velikog značaja jer su oni ti koji s djecom provode aktivnosti. Tako bi trebalo provoditi aktivnosti koji će i njima i djeci biti i radost i izazov. Uz to važno je da planiraju zajednički međupredmetni rad, kroz što više različitih područja. Kod nas se pokazalo dobrom praksom da kolege koje inače dobro surađuju educiraju se, planiraju i izvode aktivnosti u paru. Tako uvijek imaju međusobnu podršku, Tako i djeca uvijek imaju dostupnog bar jednog mentora iz aktivnosti kojima se trenutno bave.
Ovim putem zahvaljujemo ravnateljici Mireli Mijić na vremenu koje je odvojila i na njezinim vrijednim odgovorima. Školi želimo puno uspjeha te nastavak održivih praksi koje mogu poslužiti kao nit vodilja za sve nas!
__________________________
Fotografije: OŠ Grohote