U sklopu Erasmus+ projekta ”Network of European Islands for the Development of Sustainable Tourism” održana je panel rasprava naslova ”EU projekti na hrvatskim otocima: Fokus Zlarin”
Na raspravi su sudjelovali Katarina Gregov, direktorica TZ Zlarin; Marijana Iviček, načelnica sektora Uprave pomorstva pri Ministarstvu, mora, prometa i infrastrukture; Marijana Baltić, regionalna otočna koordinatorica Razvojne agencije Šibensko-kninske Županije; Sylvain Petit, voditelj projekta i predstavnik Organizacije za razvoj malih otoka SMILO; Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU te Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika.
Panel je moderirala Mira Lepur, ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske Županije.
.
Panel rasprava / YT ABC Adriatic Business Centre
.
Prioritetna područja financiranja prema Nacionalnom planu razvoja otoka
U samom uvodu u panel raspravu gospodin Dominik Paparić, ravnatelj Uprave za otoke, predstavio je četiri prioritetna područja financiranja prema Nacionalnom planu za razvoj otoka.
Prioritet 1 odosni se na Kvalitetu življenja i dostupnost javnih usluga, kojem pripadaju dva posebna cilja, a to su 1.1. Unaprijeđenje kvalitete i dostupnosti zdravstvenih i socijalnih usluga te 1.2. Jačanje ljudskih potencijala u funkciji demografske i gospodarske revitalizacije otoka, što se odnosi na odgoj i obrazovanje, znanost, stambeno zbrinjavanje i civilno društvo.
Prioritet 2 je Održivi razvoj otočnog gospodarstva kojem pripadaju dva posebna cilja: 2.1. Podizanje poduzetničkog okruženja i jačanje konkuretnosti otočnog gospodarstva (tradicionalne otočne djelatnosti, inovacije, poticanje razvoja zadrugarstva i drugih oblika udruživanja) te 2.2. Razvoj otočnih proizvoda i usluga (otočni proizvodi, kreativne industrije i turizam).
.
Razvoj i poticanje izgradnje sustava OIE, uporaba čiste energije i energetska učinkovitost
Prioritet 3 je Pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem. Njemu pripadaju četiri posebna cilja, a to su 3.1. Povećanje dostupnosti komunalne strukture, unaprijeđenje sustava održivog gospodarenja otpadom, 3.2. Razvoj i poticanje izradnje sustava OIE, uporabe čiste energije i energetska učinkovitost, 3.3. Zaštita prirode i okoliša, smanjenje rizika te ublažavanje posljedica i jačanje otpornosti na klimatske promjene te 3.4. Održivo korištenje i revitalizacija ukupnog otočnog prostora, kulturne baštine i otočnog identiteta.
Prioritet 4 Mobilnost i povezivost otočnog prostora odnosi se na dva posebna cilja, a to su 4.1. Unaprijeđenje IKT infrastrukture i digitalizacija na otocima u vidu širokopojasnog pristupa, digitalizacije javnih usluga i javnog upravljanja otočnim resursima te 4.2. Poboljšanje otočne povezanosti, u smislu pomorskog, cestovnog i zračnog prijevoza.
.
Mogućnosti financiranja projekata na otocima
Kao mogućnosti financiranja navode se:
- Program konkurentnost i kohezija 2021-2027 (PKK)
- Plan oporavka i otpornosti (OPP)
- Europski socijalni fond plus (ESF+)
- Program ruralnog razvoja (PRR) / Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)
- Programi europske teritorijalne suradnje (INTERREG)
te
- Integrirani teritorijalni program 2021-2027 (ITP):
- ITP za otoke
- ITU mehanizam
.
Financiranje otoka od strane Grada Šibenika
Grad Šibenik u svom sastavu ima četiri otoka: Krapanj, Zlarin, Žirje i Kaprije, a prema riječima zamjenika gradonačelnika, Danijela Milete, u četverogodišnjem se razdoblju pokušava ulagati u sva četiri otoka, posebice u kapitalne projekte pomorske povezanosti, na način da se brzobrodskim linijama povežu otoci manjim ekološkim i kvalitetnijim brodovima. Naveo je kako su problemi nastali na nacionalnoj razini, točnije u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU i u nezainteresiranosti Jadrolinije za sudjelovanje u projektu.
Nastavlja da Grad Šibenik provodi projekte u suradnji sa stanovništvom i istaknuo najvažniji projekt, a to je Hrvatski centar Koralja u vrijednosti od 30 milijuna kuna, kojeg Grad Šibenik naziva strateškim i smatra da će podići kvalitetu života na otoku Zlarinu, i to ne isključivo vezano za turizam. Na Krapnju izdvaja sustav aglomeracije – kanalizacije, a na Žirju je isprojektiran otočni vodovod te se u dogovoru s resornim ministarstvom očekuje financijska dokumentacija.
.
Danijel Mileta, zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika / YT ABC Adriatic Business Centre
Na pitanje o sredstvima financiranja otočnih projekata na godišnjoj razini kaže da Grad Šibenik prijavljuje maksimalan broj projekata godišnje iz Programa razvoja otoka, što znači dva projekta godišnje, no ne spominje proračunska sredstva lokalne samouprave kojima bi se financirali manji infrastrukturni na otocima.
.
”Otočani otoka sa specifičnim položajem su ograničeni za prijavu na natječaje zbog toga što nemaju svoju lokalnu samoupravu”
Nekada je Zlarin bio svoja općina i u vrhuncu svog postojanja brojao preko 1.980 stanovnika. Bogata kulturna baština iznjedrila je niz uspješnih ljudi koji se otoku vraćaju, ali i primjećuju da je otok s vremenom postao devastiran – kaže Katarina Gregov, direktorica TZ Zlarin rodom s otoka Zlarina, te nastavlja da se u otoke treba kontinuirano ulagati, bez obzira što je na njima danas manji broj stanovnika.
Kaže da više-manje na otoku imaju sve usluge, no da se suočavaju s nizom problema kao što je loša povezanost, koja učenicima onemogućava bavljenje izvannastavnim aktivnostima. Doktor je na otoku četiri dana u tjednu po nekoliko sati, a medicinske sestre nema.
.
Katarina Gregov, direktorica TZ Zlarin / YT ABC Adriatic Business Centre
Članica je niza udruga na otoku, kroz koje aktivno doprinosi na način da sudjeluje u pisanju i provedbi projekata, kao što su primjerice KUD Koralj, udruga Tatavaka, udruga Bodulići i sl. Kaže da su otočani često ograničeni za prijavu na natječaje zbog tog natječaj kao jedine prihvatljive prijavitelje na natječaje priznaje lokalne samouprave.
Za otočane to znači konstantno povlačenje Grada Šibenika za rukav.
.
Otočni koordinatori i međusektorska suradnja
Predstavnik Uprave za otoke, Dominik Paparić, požalio se kako mu nije bilo jednostavno putovati više od tri sata od Zagreba (gdje je, ironično, smještena Uprava za otoke) do Zlarina, no kad je vidio more da mu je sve bilo lakše.
Smatra da se ključni problemi otočana malih otoka trebaju rješavati te da shvaća otočne probleme jer i sam dolazi s otoka (Rab), no iznenađen je brojem organizacija civilnog društva na malom otoku Zlarinu i smatra da je njihova aktivnost ključna za razvoj otoka.
.
Dominik Paparić, upravitelj Uprave za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU / YT ABC Adriatic Business Centre
Marijana Baltić, otočna koordinatorica odgovorna za otoke Šibensko-kninske Županije, predstavila je odgovornosti koje ima unutar svog radnog mjesta.
Otočni koordinatori zamišljeni su kao vrsta podrške koja kordinira planove i projekte namijenjene otocima na određenom području po bottom up pristupu (odozdo prema gore). Taj pristup znači da se problematika definira unutar lokalne otočne zajednice i prenosi otočnim koordinatorima.
.
Marijana Baltić, otočna koordinatorica za otoke Šibensko-kninske Županije / YT ABC Adriatic Business Centre
Naglašava da otočni koordinatori ne odabiru projekte koji će se financirati i ne financiraju iste, već upravo suprotno, pružaju pomoć pri pisanju, prijavi i provedbi projekata, ukoliko se isto i zatraži od strane potencijalnog prijavitelja. Među ostalima, aktivnosti rada otočnih koordinatora su suradnja s Ministarstvom na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem otoka, prikupljanje informacija o projektima na otocima i sl. Otočni koordinatori predstavljaju poveznicu između lokalne, regionalne i nacionalne razine.
.
Teritorijalne strategije temelj su ulaganja u otoke
Dominik Paparić naglašava da je izrada teritorijalne strategije najbitniji dokument na temelju kojeg će se u budućnosti financirati projekti.
Teritorijalne strategije izradit će se za potrebe prijavljivanja projekata iz Integriranog teritorijalnog programa. Strategija ne treba biti izrađena isključivo za područje jedne lokalne samouprave, već može biti izrađena i za određeno teritorijalno područje kao što je otok Zlarin – dodaje moderatorica Mira Lepur, a gdin Paparić nastavlja da je Ministarstvo pripremilo uputu za izradu teritorijalnih strategija.
Prema riječima gospodina Paparića, Teritorijalna strategija je nivo više od klasičnih planova razvoja koje izrađuju Županije, unutar kojih se nalaze i planovi razvoja otoka.
.
Pomorska infrastruktura financirana sredstvima Kohezijskog fonda
”Ministarstvo je u velikom investicijskom ciklusu koje iznosi 25 milijardi kuna”, kaže Marijana Iviček, načelnica sektora Uprave pomorskog gospodarstvu pri Ministarstvu, mora, prometa i infrastrukture, i nastavlja da su dosad putem Kohezijskog fonda u Republici Hrvatskoj financirana 22 projekta u iznosu većem od milijardu kuna, za koje je 85% sredstava sufinancirano sredstvima fonda, dok RH sudjeluje s 15%.
Prvi takav je trajektna luka Tkon na otoku Pašmanu, projekt koji je počeo u 2018. godini i dovršen je ove godine. Pored nje otvorene su luke u Crikvenici i Cresu, a pri kraju su i ulaganja u Baškoj i Unijama. Na području Dubrovačko-neretvanske Županije uređena je luka Koločep, a izvršeni su i radovi rekonstrukcije lukobrana u luci Korčula.
Na području Šibensko-kninske Županije u tijeku je ulaganje u luku Kaprije vrijedan 24 milijuna kuna te projekt dogradnje gata Vrulje u luci Šibenik.
.
Marijana Iviček, načelnica sektora za pomorsko gospodarstvo, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture / YT ABC Adriatic Business Centre
.
Višegodišnji financijski okvir 2021 – 2027
Financijska omotnica Kohezijske politike za RH iznosi 2,6 milijardi EUR. 1,26 mlrd EUR je iznos alokacije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a od toga je za pomorsko povezivanje namijenjeno 120 milijuna EUR.
Novi program i dalje potiče međuotočno povezanje te povezivanje otoka i kopna, a fokusira se i na izgradnju novih i rekonstrukciju starih luka, točnije njihove operativne obale.
Dio sredstava je i izgradnja novih ekoloških brodova te pripadajuće infrastrukture. Određen dio sredstava planiran je i za ulaganje u komunalne vezove, koje gospođa Iviček smatra iznimno važnim za otočane, ali skupim za izgradnju, te naglašava da u tom pogledu veliku ulogu imaju lučke uprave.
.
Problem koncesija na pomorskom dobru
Katarina Gregov ističe na da se na otoku Zlarinu susreću s velikim problemima što se tiče pomorskog dobra, točnije izdavanja koncesija onima koje su istekle. Kaže da se time nitko od nadležnih ne bavi, a trebao bi, aludirajući na lučku upravu.
.
Luka Zlarin / foto: Mario Gregov
Na to pitanje iz publike se nadovezuje Župan Šibensko-kninske Županije, Marko Jelić, koji naglašava da Županija ulaže vlastita i nacionalna sredstva u uređivanje vanlučkih područja na pomorskom dobru te da je želja Županije pokriti kopno i otoke potrebnom infrastrukturom, ali i da je Zlarin planiran u nadolazećem razdoblju.
Kaže da lučka uprava upravlja lučkim područjima i područjima koja njima pripadaju prema prostornim planovima jedinica loklanih samouprava, no zahvati svih drugih područja pomorskog dobra moraju biti izvršeni s jedinicama lokalnih samouprava u čijoj su u nadležnosti.
.
”Lučka uprava upravlja lukom, pomorskim dobrom u općoj upotrebi upravlja jedinica lokalne samouprave”
Nadovezuje se i gospođa Iviček iz Ministarstva pomorstva koja koristi priliku da pohvali Lučku upravu Šibensko-kninske Županije, koja u budućem financijskom periodu priprema čak deset projekata, od kojih je jedan i i izgradnja trajektnog pristaništa u Boci na otoku Zlarinu u vrijednosti 10 milijuna kuna bez PDV-a. Kaže da se iz Ministarstva nadaju da će se isti uspjeti financirati iz Europskih fondova.
Ukupna vrijednost deset predviđenih projekata na području Šibensko-kninske Županije je 347 milijuna 950 tisuća kuna te naglašava da Ministarstvo financira izgradnju luka otvorenih za javni promet i domaćim sredstvima, a ne samo fondovima EU-a, te napominje da je za to u ovoj godini ukupno dodijeljeno 85 milijuna kuna.
Naglašava da je jako važno istaknuti i razumjeti da lučka uprava upravlja lukom, a pomorskim dobrom u općoj upotrebi upravlja jedinica lokalne samouprave, koja je po toj liniji i odgovorna za njega.
Na pitanje kad će biti natječaj otvoren za prijavu projekta luke u Zlarinu gđa Iviček ne zna, a na tu informaciju sa Zlarina ističu skepticizam jer se, kako kažu, izgradnja te trajektne luke planira od 1998. godine.
.
Komunalni problemi, zaštićena kulturna jezgra i pitanje sportske lučice
Katarina Gregov ističe kako se zbog prolaska teretnih kamiona zaštićenom kulturnom jezgrom dešava devastacija obala i ceste te komunalne strukture.
Ta je obala ujedno i sportska lučica, a gđu Gregov zanima tko upravlja lukom kad istekne koncesija i kakav plan Županija ima za očuvanje te obale od erozije i drugih prijetnji, među kojima su i velike klimatske promjene, ističući kako je obližnji otok Krapanj otok s najnižom nadmorskom visinom od svih hrvatskih otoka.
”Kad koncesioniranom pomorskom dobru istekne koncesija to pomorsko dobro ostaje za opću upotrebu”, ističe gđa Iviček i dodaje kako se mora donijeti odluka koja će se definirati prostornim planom, a koja određuje na koji način će se taj dio luke koristiti – kao komunalna lučica namijenjena općoj upotrebi ili kao sportska lučica koja se, u tom slučaju, mora dati u koncesiju. Nadovezuje se Župan koji naglašava da u slučaju da se lučica da u koncesiju neće biti javnog financiranja i da on preporuča da se tim područjem upravlja na drugi način.
Dodaje kako Javna ustanova Priroda vodi brigu o svim segmentima zaštite okoliša područja koje su pod zaštitom te svaki građanin, svaki otočanin i svaki nautičar treba reagirati i prijaviti devastaciju okoliša toj ustanovi.
Gđa Iviček nastavlja kako i ona smatra da se u slučaju sportske lučice i koncesioniranja područja neće moći ulagati te da na tom području, u slučaju koncesioniranja, neće biti prostora za komunalne vezove, već da je upravljanje tim područjem onda isključiva odgovornost vlasnika koncesije koji na tom području obavlja poduzetničke aktivnosti.
.
Dominik Paparić: ”Na otocima je registrirana jedna udruga na svakih 63 stanovnika, dok je prosjek RH na svakih 83 stanovnika”
Javni poziv za organizacije civilnog društva na otocima očekuje se do sredine ove godine, a Uprava za otoke namijenila je i program razvoja otoka malim komunalnim projektima koji se ne mogu financirati EU sredstvima – izjavio je Dominik Paparić iz Uprave za otoke.
Sylvain Petit istaknuo je kako mu je veoma drago što sudjeluje u jednoj ovakvoj raspravi i kako smatra da je otočanima izazovno razmatrati strateške probleme, s obzirom da postoje ljudi i strukture koji su odgovorni za upravljanje otokom. Rekao je kako su u sklopu Erasmus+ projekta na temu održivosti u turizmu doveli stanovnike jednog Norveškog otoka u Hrvatsku i kako je ta razmjena iskustava i informacija vrlo važna.
.
Inicijativa ”Za Zlarin bez plastike” krenula je s otoka Zlarina, a proširila se na cijeli arhipelag
U njemu je sudjelovala i Organizacija za razvoj malih otoka SMILO, koja se suradnjom s otočanima na Zlarinu može pohvaliti od 2016. godine.
Od te je suradnje krenulo puno kvalitetnih projekata, kao što je i onaj u kojem je sudjelovao i Grad Šibenik, a putem kojeg su se kupili malčeri i zaposlila osoba iz Vatrogasnog društva Zlarin koja radi na uređenju šumskih puteva.
To je korak ka održivom upravljanju zelenim otpadom na području otoka Zlarina.
”Zlarin je jedan od 50 otoka koji su u kontinuiranoj podršci od strane SMILO organizacije, organizacije koja djeluje na području cijelog svijeta, a kojoj je cilj kontinuirano potpomagati razvoj otoka o kojim brine”, govori Sylvain.
Za kraj zaključuje da treba njegovati otoke, njihovu dinamiku i stanovništvo, jednako kao i odnose među institucijama te jačati kapacitete stanovništva radom kroz udruge.
.
Sylvain Petit, SMILO / YT ABC Adriatic Business Centre
.
Zašto ne postoje fiksna sredstva lokalnih i regionalnih samouprava temeljena na doprinosu kojim stanovnici i poduzetnici otoka pridonose lokalnoj ekonomiji?
Prvo pitanje iz publike dolazi od gđe Angele iz Engleske:
”Dolazim s otoka gdje se moj rad gleda kao iznimno važan za razvoj lokalnog turizma i prema tom se doprinosu dodjeljuju sredstva za otok. Postoji li mehanizam za evaluaciju doprinosa otočana otočnoj ekonomiji, koja bi onda bila baza za redovito financiranje?
Kad se financijska sredstva koja se ulažu u otok gledaju ‘po glavi stanovnika’ čini se kao da su to jako velika sredstva, ali u odnosu prema tome koju vrijednost lokalno stanovništvo daje otočnom turizmu, to je puno važnije od broja ljudi koji žive na otoku. Svi oni moraju biti ekonomski aktivni, moraju biti poduzetnici, prijeći mnoge prepreke na tom putu, može li se na tom temelju stvoriti fiksno financiranje za otočane?”
Ravnateljica razvojne agencije, Mira Lepur, odgovara da je Ministarstvo prepoznalo vrijednost otoka i da je zato i pripremljen paket legislativa u vidu Zakona o otocima i Nacionalnog plana za razvoj otoka koji doprinose otočnom razvoju.
Nabraja i sva druga ministarstva koja imaju posebne programe za razvoj ekonomije različitih dionika na otoku i lokalnih zajednica.
.
Pored infrastrukture, krucijalno je ulagati i u ljudske resurse
Slijedeće pitanje došlo je od Ivane Kordić, predsjednice udruge Tatavaka i inicijatorice inicijative ”Za Zlarin bez plastike”.
Zahvalila se prisutnima i rekla da joj je bilo jako lijepo čuti sve što se govorilo, o svim sredstvima uloženim u infrastrukturne projekte, ali da smatra da je direktorica TZ Zlarin, Katarina Gregov, istaknula vrlo važnu poantu, a to je ulaganje u ljudske resurse koja je jako bitna za razvoj otoka.
Čini joj se da to nekad malo propustimo, da gradimo grade, ceste i prostore kojima se krećemo, no da je bitno što ljudi u njima rade. Pokretanjem inicijative ”Za Zlarin bez plastike” cilj je bio pokrenuti lokalnu zajednicu, što se nastavilo u novim projektima, kao što je BeMed u koji se uključio i otok Krapanj.
Puno je vanjskih fondacija koje potiču ulaganje u ljudske resurse, i interes političkih vrhova, no pitanje je kako tu ideju dovesti u praksu i kapilarno vratiti ulaganje u ljude, edukaciju i zelene poslove na otocima? Tko će koristiti svu napravljenu infrastrukturu ako se ne ulaže u ljudske resurse?
Dominik Paparić odgovara da će se kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali rješavati problemi koje je gđa Kordić navela. ”Prvi cilj je kako potaknuti ljude da ostanu, a sve ostalo je nadogradnja viših institucija.” Nastavlja da je u planu u nadolazećem financijskom razdoblju voditi brigu o ljudskim resursima, pogotovo u malim sredinama kao što je otok Zlarin, ali i na ostalim otocima sa specifičnim područjem.
Snimku cijelog panela pogledajte ovdje.
____________
Autorica: Paula Bolfan
Naslovna fotografija: Mario Gregov