Predstavnik Pokreta otoka, Ivan Matić, sudjelovao je kao panelist na konferenciji u Bruxellesu.
Predstavnik Pokreta otoka i potpredsjednik za Mediteran u Europskoj federaciji malih otoka (ESIN), Ivan Matić, sudjelovao je kao panelist na konferenciji “SEARICA 2024–2029 Anniversary Event: One Year of Steering Ocean Action in the European Parliament”, održanoj 14. travnja u Bruxellesu. Događaj je organiziran u povodu prve godine rada obnovljene međuskupine SEARICA u aktualnom mandatu Europskog parlamenta, a jedna od središnjih tema bila je oblikovanje ambiciozne europske strategije za otoke, obalna područja i najudaljenije regije.
Promjena pristupa razvoju otoka
U okviru panela “United for Islands, Coastal Areas and Outermost Regions: Shaping an Ambitious EU Strategy”, Matić je govorio primarno o potrebi da se dosadašnji pristup razvoju otoka konačno promijeni.
U svom izlaganju istaknuo je kako otočne zajednice desetljećima slušaju ista obrazloženja – zašto nešto nije moguće, zašto pravila nije moguće prilagoditi i zašto se europske direktive i uredbe koriste kao opravdanje za nečinjenje. Naglasio je da od nove strategije za otoke ne treba očekivati da čarobnim štapićem riješi sve probleme europskih otoka, ali da se od nje s pravom očekuje da postane snažan politički alat za zagovaranje boljih i pravednijih nacionalnih razvojnih politika prema otocima.
Rezolucije koje su već donijele rezultate
Podsjetio je i da su rezolucije Europskog parlamenta o otocima iz 2016. i 2022. već imale vrlo konkretan učinak. Upravo na tim političkim temeljima, posljednjih su godina ostvareni značajni pomaci u više država članica: Finska je donijela zakon o otocima, Hrvatska je unaprijedila vlastiti zakonodavni okvir, hrvatska Vlada usmjerila je 150 milijuna eura kroz posebni teritorijalni mehanizam namijenjen isključivo otocima, a danski parlament osnovao je odbor za procjenu potrebe za zakonom o otocima. Poruka je bila jasna: ako su i “obične” rezolucije dovele do takvih iskoraka, ozbiljna europska strategija mogla bi otvoriti još veći prostor za konkretne promjene.
U tom je kontekstu izražena i nada da će buduća strategija za otoke postati posljednji čavao u lijesu pristupa one size fits all, koji se predugo primjenjuje na otočna područja unatoč njihovim posebnim razvojnim okolnostima. S njom bi, kako je istaknuto, iz javnog i administrativnog diskursa konačno trebala nestati i poznata fraza da se nešto “ne može zbog Bruxellesa”.
“Tri i pol” ključna očekivanja od nove strategije
Govoreći o konkretnim očekivanjima od nove strategije, Matić je izdvojio “tri i pol” ključne stvari.
1. Kvalitetni i otočno prilagođeni podaci
Prva se odnosi na podatke. Nove otočne politike neće biti učinkovite ako se ne budu temeljile na relevantnim, kvalitetnim i otočno prilagođenim pokazateljima. Dobri podaci preduvjet su dobrih politika i učinkovitije raspodjele sredstava. U tom je kontekstu istaknuto da se unutar ESIN-a već šest godina razvija metodologija Habitabilnosti, koja na nov način mjeri otočnost i znatno bolje opisuje stvarne životne uvjete otočnih zajednica od klasičnih pokazatelja. Takav pristup olakšava razumijevanje razvojnih potreba otočana, koje su često bitno drukčije od potreba usporedivih kopnenih zajednica.
2. “Island proofing” kao obveza, a ne opcija
Drugo očekivanje odnosi se na uvođenje “island proofinga” kao obveze, a ne opcije. Različite sektorske politike – od prometa i energetike do tržišnih pravila i javnih usluga – imaju vrlo konkretne učinke na otoke, zbog čega bi procjena utjecaja novih propisa na otočna područja trebala postati standard na svim razinama: europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj. To je posebno važno u slučajevima kada se otocima administrativno upravlja iz sjedišta smještenih na kopnu.
3. Trajna institucionalna arhitektura za otoke
Treće se očekivanje odnosi na potrebu za trajnom institucionalnom arhitekturom za otoke na razini Europske unije. U izlaganju je naglašeno da su i SEArica i Tajništvo za čistu energiju za EU otoke (Clean Energy for EU Islands Secretariat) posljednjih godina značajno doprinijeli vidljivosti otočnih pitanja i jačanju glasa otoka u Bruxellesu. No riječ je o nestalnim ili vremenski ograničenim strukturama, što stvara dojam nestabilnosti i nepouzdanosti. Europskim otocima trebaju trajna tijela ili mehanizmi koji će se sustavno baviti razvojem i provedbom otočnih politika.
I onih “pola”: bez dodatnog birokratskog opterećenja
Onih “pola” očekivanja s početka izlaganja odnosilo se na potrebu da se sve navedeno provede bez dodatnog birokratskog opterećenja. Naglašeno je da problem nije u samoj regulaciji, nego u pretjeranoj regulaciji. Ako europske otočne politike žele biti učinkovite, moraju biti jednostavne, provedive i prilagođene stvarnim kapacitetima otočnih zajednica.
O SEArici i ESIN-u
SEArica, odnosno Seas, Rivers, Islands and Coastal Areas Intergroup, međuskupina je u Europskom parlamentu koja okuplja zastupnike posvećene pitanjima mora, rijeka, otoka i obalnih područja. U aktualnom mandatu bavi se, među ostalim, provedbom budućeg Ocean Pacta i oblikovanjem Europske strategije za otoke i obalne zajednice. ESIN, s druge strane, predstavlja mrežu otočnih organizacija iz više europskih zemalja koja zajednički zagovara interese malih otoka prema europskim institucijama.
Razlozi za oprezan optimizam
Sudjelovanje Pokreta otoka na ovakvim skupovima važan je dio šireg nastojanja da hrvatski otoci budu aktivni sudionici europskih procesa, a ne samo pasivni promatrači odluka koje ih se izravno tiču. Zaključna poruka bila je i najoptimističnija: unatoč svim izazovima, danas postoje stvarni razlozi za oprezan optimizam kada govorimo o budućnosti otoka u Europskoj uniji. U vremenu obilježenom nestabilnošću i lošim vijestima, to je poruka koju vrijedi posebno istaknuti.