Pokreta otoka sudjeluje je na Godišnjoj skupštini Komisije otoka CPMR-a
Predstavnik Pokreta otoka i potpredsjednik za Mediteran u Europskoj federaciji malih otoka (ESIN) Ivan Matić sudjelovao je na Godišnjoj skupštini Komisije otoka CPMR-a, održanoj 29. travnja u Cagliariju na Sardiniji. Skupština je okupila predstavnike europskih otočnih regija, institucija i partnerskih organizacija kako bi raspravili o budućem europskom okviru za otoke, konkurentnosti, povezivosti te pravednoj zelenoj i društvenoj tranziciji otočnih područja.
CPMR je mreža europskih perifernih i pomorskih regija, a njezina Komisija otoka jedna je od najvažnijih europskih političkih platformi posvećenih otočnim pitanjima. Iako hrvatske regije nisu članice te organizacije, Pokret otoka kroz svoj angažman u ESIN-u danas predstavlja jedini hrvatski glas koji sustavno zastupa interese hrvatskih otoka unutar ovog važnog europskog otočnog foruma.
Oblikovanje prve Europske strategije za otoke
Ovogodišnja skupština bila je posebno važna jer se odvijala u trenutku kada rasprava o prvoj Europskoj strategiji za otoke ulazi u odlučujuću fazu. U političkom dijelu programa raspravljalo se upravo o oblikovanju budućeg europskog strateškog okvira za otoke i najudaljenije regije, uz naglasak na potrebu za ciljanijom i učinkovitijom europskom podrškom te boljim usklađivanjem različitih razina upravljanja.
Matić je sudjelovao u panelu pod naslovom “Best Practices for a just Green and Social transformation in EU Island Regions”, koji je bio posvećen pitanju kako osigurati da zelena i društvena tranzicija na otocima bude ne samo ambiciozna, nego i pravedna, uključiva i prilagođena otočnim stvarnostima. Naglašeno je da su otoci istovremeno na prvoj crti klimatske i okolišne krize, ali i suočeni sa strukturnim društvenim izazovima, zbog čega moraju snositi nerazmjerno visoke troškove prilagodbe zelenoj tranziciji uz očuvanje društvene kohezije.
U svom izlaganju Matić je naglasio da pitanja uključivanja lokalnih zajednica i višerazinskog upravljanja nisu važna samo za otoke, nego za zajednice diljem Europske unije. Istaknuo je kako Bruxelles mnogim građanima i dalje djeluje geografski, politički i mentalno udaljeno, ali i da je još veći problem nesrazmjer između onoga što se od Bruxellesa očekuje i onoga što europske institucije stvarno mogu učiniti. Upozorio je da nacionalne vlade često upravo taj jaz koriste kako bi odgovornost za neuspješne politike, lošu provedbu ili neprilagođena pravila prebacile na “Bruxelles”, iako su europske institucije zapravo zajedničke institucije država članica, u kojima aktivno sudjeluju i njihovi predstavnici.
Istodobno je podsjetio da Europska unija itekako može utjecati na oblikovanje politika i da je već pokazala sposobnost prilagodbe pristupa. Činjenica da se danas više ne govori samo o potrebi za europskom otočnom politikom, nego se aktivno sudjeluje u izradi prve Europske strategije za otoke, dokaz je da se takvi pomaci mogu dogoditi. U tom je kontekstu istaknuo da se unutar ESIN-a zagovaraju prije svega principi i pristupi, a manje jedinstvena, univerzalna rješenja, budući da su otočni problemi slični širom Europe, ali se svugdje manifestiraju drukčije i ovise o lokalnom političkom, gospodarskom i društvenom kontekstu.
Metodologija Habitabilnosti
Poseban naglasak stavljen je na metodologiju Habitabilnosti, na kojoj ESIN radi gotovo deset godina. Kako je istaknuto u izlaganju, vrijednost Habitabilnosti nije samo u tome što otočnost mjeri na nov način, nego i u tome što okuplja zajednicu oko zajedničkog procesa prepoznavanja problema i oblikovanja rješenja. Do sada je provedena na 21 otoku, u Hrvatskoj se, na inicijativu Pokreta otoka i uz podršku Ureda zastupnika u Europskom parlamenta Tonina Picule, trenutačno priprema provedba na dva otoka, a novi projekti razvijaju se i u drugim europskim državama. Jedan od glavnih zaključaka koji iz toga proizlazi jest da problemi koje na otoku definiraju vanjski akteri često nisu isti kao problemi koje kroz strukturirani proces prepoznaju sami otočani. Upravo zato uključivanje zajednice u dijagnosticiranje problema i oblikovanje rješenja stvara osjećaj vlasništva, odgovornosti i dugoročnije uključenosti u provedbu promjena.
Važnost preciznih podataka za učinkovite politike
U drugom dijelu izlaganja Matić se osvrnuo na pitanje kako europske financijske instrumente bolje prilagoditi potrebama malih otoka. Istaknuo je da nema dobrih politika bez dobrih podataka te da slabi ili pogrešno postavljeni pokazatelji nužno vode i prema slabim politikama te neučinkovitoj raspodjeli javnog novca. Ključni problem je u tome što se otoke i dalje prečesto opisuje istim pokazateljima koji se koriste za kopnene zajednice, iako su razvojna logika otoka, njihove ranjivosti i pritisci na infrastrukturu i javne usluge bitno drukčiji.
Kao konkretan primjer naveo je pokazatelj percipirane udaljenosti. Za otoke se udaljenost ne može mjeriti samo kilometrima, nego prije svega vremenom i stvarnom dostupnošću. Mjesto koje na karti izgleda blizu može u stvarnosti biti vrlo udaljeno ako ovisi o sezonskim trajektnim linijama, ograničenom broju polazaka, dugim čekanjima, vremenskim prekidima ili loše pozicioniranoj luci na kopnu. Drugi važan primjer je pokazatelj stvarnog pritiska stanovništva na infrastrukturu i usluge, posebno u turističkim područjima, gdje službeni broj stanovnika često ne odražava stvarno opterećenje cesta, vodoopskrbe, otpada, zdravstva, stanovanja ili prijevoza tijekom velikog dijela godine. Zaključak je bio jasan: tek kada budemo mogli preciznije opisati otočnost i svakodnevni život na otocima, moći ćemo očekivati i učinkovitije politike te financijske instrumente koji doista daju rezultate.
Šira europska suradnja i budućnost
Uz Ivana Matića, u istom su panelu sudjelovali predstavnici Sardinije, Mayottea, Réuniona, Madeire te organizacija i projekata poput NaTour4CChange, Greening the Islands i BESTLIFE2030, što je dodatno potvrdilo da su otočna pitanja danas čvrsto prisutna u europskim raspravama o razvoju, klimi, energiji i društvenoj koheziji.
Sudjelovanje Pokreta otoka na ovakvim skupovima važno je ne samo zbog vidljivosti hrvatskih otoka u europskim raspravama, nego i zbog mogućnosti da se hrvatska otočna iskustva uključe u oblikovanje budućih europskih politika. U trenutku kada Europska unija priprema svoju prvu Strategiju za otoke, upravo je prisutnost na ovakvim forumima ključna kako bi potrebe hrvatskih otočnih zajednica bile prepoznate na vrijeme i ugrađene u buduće politike i instrumente financiranja.
Izvor: Ivan Matić
Naslovna fotografija: Nikola Kojević