Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo je smjernice za građane prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama.
Tijekom ljetnih mjeseci, sve veći broj ljudi boravi na moru, što povećava mogućnost susreta s morskim životinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije podsjeća građane na pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se smanjio utjecaj na životinje i spriječili neželjeni događaji.
Dupini i kitovi
U Jadranu je zabilježeno deset vrsta kitova (Cetacea), među kojima je najbrojniji dobri dupin (Tursiops truncatus). Prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u južnom Jadranu, dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom dijelu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni bjelogrli dupin (Globicephala melas), crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin (Delphinus delphis), nekada prisutan u cijelom Jadranskom moru, danas broji svega 30-50 jedinki.
Kitovi su vršne vrste hranidbene mreže morskih ekosustava, igrajući ključnu ulogu u njihovoj strukturi i funkcioniranju. Međutim, ljudske aktivnosti predstavljaju najveću prijetnju za ove životinje. Razlozi ugroženosti uključuju prelov, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogenu buku, morski otpad, onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje.
Morske kornjače
U Jadranskom moru zabilježene su tri vrste morskih kornjača: glavata želva (Caretta caretta), zelena želva (Chelonia mydas) i sedmopruga usminjača (Dermochelys coriacea). Glavata želva je najbrojnija vrsta u Jadranu, koje je jedno od najvažnijih područja za prehranu ove vrste u Sredozemlju.
Morske kornjače su migratorne vrste koje veći dio svog života provode pod vodom. Nažalost, spadaju među najugroženije morske organizme, prvenstveno zbog interakcije s ribarstvom, sudara s brodovima i onečišćenja.
Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom
- Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
- Ako se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
- Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
- Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
- Ako kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
- Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
- Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
- Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje!
Većina pravila koja vrijede za susrete s dupinima i kitovima odnose se i na morske kornjače. Posebno je važno izbjegavati nagle pokrete i buku, te osigurati da morski otpad ne završi u njihovom staništu.
Zaštita i prijavljivanje
Sve vrste kitova i morskih kornjača u Jadranu strogo su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, što uključuje zabranu namjernog uznemiravanja, hvatanja i ubijanja tih životinja. Svako namjerno uznemiravanje treba prijaviti Državnom inspektoratu putem obrasca.
Ako uočite ozlijeđenu, bolesnu ili uginulu jedinku morskog sisavca ili kornjače, dojavite to na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode putem web obrasca ili e-pošte na vrste@mzozt.hr.
_____________________________________
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije
Naslovna fotografija: Image by Simon Mettler from Pixabay