Rezultati nove studije otkrivaju kako bi prelazak na obnovljive izvore energije otvorilo deset tisuća radnih mjesta godišnje do 2035.
Tranzicija s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije (OIE) mogla bi donijeti značajne ekonomske, društvene i ekološke koristi za Hrvatsku, otkrivaju rezultati Socijalne analize “Studije deplinofikacije RH do 2035.”
Ovaj ambiciozni plan, predstavljen u Zagrebu na konferenciji Zelene akcije, predviđa stvaranje čak 10.000 novih radnih mjesta godišnje. Uz to može unaprijediti energetsku sigurnost, smanjiti cijene te pomoći energetski siromašnim kućanstvima.
Ključne poruke konferencije
Na događaju pod nazivom “Socijalni aspekti napuštanja plina do 2035.”, sudionici su raspravljali o izazovima i prilikama pravedne energetske tranzicije. Marija Mileta iz Zelene akcije naglasila je da cilj nije samo prelazak s fosilnih goriva na zelene tehnologije, već i izbjegavanje modela koji bi favorizirao korporativne interese nauštrb društvenog dobra. Poručila je kako ne žele zeleni kapitalizam, već sustav koji redistribuira bogatstvo i osigurava bolji život za sve građane.
Financijska i tehnološka izvedivost tranzicije
Dr. sc. Ana-Maria Boromisa iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose istaknula je da je tranzicija tehnološki i financijski ostvariva. No, ključna prepreka ostaje politička volja. Procjena pokazuje da je za ciljanu potporu energetski siromašnim kućanstvima te ulaganja u OIE potrebno izdvojiti 3,2-3,4 milijarde eura do 2035. godine. Boromisa je naglasila i važnost prilagodbe lokalnim specifičnostima, poput razlika između urbanih i ruralnih područja.
Grad Zagreb kao primjer
Ana Pavičić Kaselj, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, predstavila je planove za dekarbonizaciju grada kroz razvoj solarnih kapaciteta, dizalica topline i iskorištavanje geotermalnih izvora. No, upozorila je na nedostatak koordinacije između lokalne i državne razine.
“Dokle god ne bude stvarne suradnje s HEP-om za mogućnost razvoja centralnog toplinskog sustava, da zajedno na njemu radimo ili ga čak preuzmemo kao Grad, ne možemo pričati o dekarbonizaciji. Ali, moramo ići u tom smjeru, nema alternative, Zagreb mora biti u mogućnosti upravljati razvojem toplinskog sustava i modernizirati ga” rekla je. Dodala je kako Grad ima financijsku stabilnost i programe za energetsku obnovu zgrada.
Socijalna dimenzija tranzicije
Jedan od ključnih izazova je osigurati da tranzicija bude uključiva i pravedna. Boromisa je upozorila da bi do 15.000 radnika u plinskom sektoru moglo izgubiti posao. Kako bi se ublažio taj udarac, predlažu se naknade i vaučeri za prekvalifikaciju, uz procijenjene troškove od 61,5 milijuna eura. Istovremeno, uvođenje OIE stvara mogućnost za otvaranje lokalnih radnih mjesta, posebice u regijama poput Panonske Hrvatske, koja je ekonomski najugroženija.
Predsjednica Sindikata gospodarstva – SING, Jasna Pipunić, naglasila je važnost prekvalifikacije i edukacije radnika, posebno onih koji su desetljećima zaposleni u plinskom sektoru.
Suradnja svih dionika
Jedan od glavnih zaključaka konferencije je potreba za jačanjem suradnje između lokalnih vlasti, države, industrije i civilnog društva. “Bez međusektorske suradnje i koordiniranog upravljanja tranzicijom, propuštamo priliku za značajnu transformaciju društva,” zaključila je Boromisa.
Hrvatska ima sve preduvjete za uspješan prelazak na obnovljive izvore energije do 2035. godine, ali samo uz pravilan pristup, političku volju i uključivanje svih dionika. Osim što bi takva tranzicija doprinijela ublažavanju klimatskih promjena, mogla bi donijeti i značajne ekonomske koristi, osnažiti lokalne zajednice i stvoriti temelje za održiviju budućnost.
Za više informacija o analizi i fotografijama s konferencije, posjetite ovu poveznicu.
______________________________________
Izvor: zelena-akcija.hr
Naslovna fotografija: Image by Sebastian Ganso from Pixabay