Ekološke organizacije i ustanove ulažu sve veće napore da očuvaju bioraznolikost i okoliš naših otoka. Jedan od njih je i otok Šćedro.
Otok Šćedro, smješten uz južnu obalu Hvara, poznat je po svojim predivnim plažama, kristalno čistom moru i mirnom okruženju. Ovo malo mediteransko utočište dugačko je šest i pol kilometara i široko kilometar i pol. Šćedro privlači brojne nautičare zbog svoje razvedene obale i prirodne ljepote.
Ime otoka potječe od staroslavenskog naziva za “milostiv” ili “milosrdan”, što nije slučajno. Već stoljećima nudi zaštitu mornarima tijekom oluja i jakih vjetrova. Međutim, rastući broj posjetitelja predstavlja izazov za očuvanje njegove prirodne baštine, osobito posidonije, zaštićene morske cvjetnice koja je ključna za ekosustav.
Akcija za zaštitu Šćedra
Kako bi očuvali Šćedro kao mirno utočište, ekološke organizacije i lokalne vlasti sve više ulažu napore u edukaciju nautičara o održivim praksama. Javna ustanova “More i krš”, u suradnji s udrugom Sunce, organizirala je 21. kolovoza akciju informiranja na Šćedru.
Akcija se održala u sklopu projekta EFFICIENTN2K. Cilj projekta je povećanje kapaciteta za nadzor i provedbu zaštite u zaštićenim područjima, s naglaskom na Natura 2000 područja. U ovoj akciji sudjelovali su i Lučka kapetanija Split – Lučka ispostava Hvar, Prijatelji Šćedra d.o.o. i Splitsko-dalmatinska županija.
Vida Zrnčić, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode udruge Sunce, razgovarala je s gotovo 20 nautičara o problemima koje uzrokuje sidrenje u posidoniji. Ukazala im je na važnost izbjegavanja sidrenja u posidoniju. Ova morska cvjetnica zaštićena je zakonom u Hrvatskoj i od ključne je važnosti za ekološku ravnotežu Jadranskog mora. Posidonija raste samo u Sredozemnom moru i to tek jedan centimetar godišnje, što je čini posebno osjetljivom i ugroženom.
Reakcije i izazovi na terenu
Akcija informiranja bila je usmjerena na educiranje nautičara o održivim praksama i pravilnom sidrenju. Nautičarima su podijeljeni informativni leci i vodonepropusne torbe s natpisom “I’m a posidonia keeper”. Većina njih bila je vezana na ekološki trajne sustave sidrenja, koji štite posidoniju od devastacije brodskim sidrom.
Nažalost, bilo je i onih koji su koristili klasična sidra, što je zahtijevalo intervenciju Lučke kapetanije. Kapetanija je upozorila nautičare da je sidrenje zabranjeno unutar 150 metara od sidrišta prema pučini i obali, na što su oni pozitivno reagirali i pomaknuli se.
Jelena Kurtović Mrčelić iz JU “More i krš” istaknula je potrebu za češćim i nenajavljenim provjerama kapetanije kako bi se spriječila neodgovorna praksa sidrenja.
Problemi s provedbom zakona i potrebna poboljšanja
Ana Marija Jakas, predstavnica koncesionara sidrišta na Šćedru, upozorila je na izazove u provedbi propisa. “Problem je što mi jedino što možemo napraviti je upozoriti, razgovarati i razglabati s nautičarem, nemamo ovlasti prisiliti ga da se udalji ako on to ne želi.” istaknula je Jakas. Dodala je kako bi se situacija znatno poboljšala kada bi kapetanija češće dolazila u nenajavljene provjere.
Kako bi pridonijela očuvanju okoliša, tvrtka koncesionara također je uvela “Nautical box”. To je promotivna kutija s vrećama za odvajanje otpada, koja se dijeli na plovilima. Iako je ovo rješenje dobro prihvaćeno, svijest nautičara o očuvanju okoliša još je uvijek na niskoj razini.
Ključna je zajednička suradnja
Nakon akcije informiranja, zaključeno je da je za očuvanje Šćedra potrebna snažna suradnja svih sudionika. To vrijedi za sve sudionike, od nautičara i koncesionara do lokalnih vlasti i ekoloških organizacija. Potrebno je kontinuirano raditi na edukaciji nautičara, jačanju nadzora i postepenom uvođenju potpune zabrane sidrenja u posidoniji.
Pozivamo sve nautičare da odgovorno plove Jadranom i čuvaju njegove morske ekosustave. Više o tome možete saznati kroz našu online ljetnu kampanju “A di se ti sidriš?”.
__________________________________
Izvor i fotografije: Udruga Sunce