Regenerativna poljoprivreda postaje učinkovit alat za borbu protiv degradacije tla, klimatskih promjena i očuvanja ruralnih gospodarstava.
Regenerativna poljoprivreda sve više dobiva na važnosti kao učinkovit alat za borbu protiv degradacije tla, klimatskih promjena i očuvanja ruralnih gospodarstava. Riječ je o pristupu koji nastoji ne samo očuvati prirodne resurse, već ih aktivno obnoviti i unaprijediti.
Ključni principi regenerativne poljoprivrede
Ova metoda temelji se na obnovi zdravlja tla, što se postiže primjenom nekoliko ključnih praksi:
- No-till tehnike
Smanjenje ili potpuno izbjegavanje oranja pomaže očuvanju strukture tla. Ostavljanjem biljnih ostataka na tlu nakon žetve povećava se organski materijal u tlu, što doprinosi zdravijem i otpornijem tlu, smanjuje potrebu za gnojivima i poboljšava zadržavanje vode tijekom suša. - Malč i pokrovni usjevi
Korištenje malča ili sadnja pokrovnih usjeva smanjuje eroziju tla i povećava njegovu plodnost. Dodavanjem organske tvari poput komposta tlo postaje bogatije hranjivim tvarima i sposobno hvatati ugljik iz atmosfere. - Integracija stoke
Vraćanje životinjskog gnojiva u poljoprivredne sustave omogućuje prirodno obogaćivanje tla. Ova metoda uključuje kombinaciju pašnjaka i obradivih površina, gdje stoka pomaže u održavanju plodnosti tla. - Povećanje bioraznolikosti
Uvođenje rotacije usjeva i integracija stabala ili grmlja u oranice – poznato kao agrošumarstvo – doprinosi zdravijim ekosustavima i boljoj otpornosti tla. - Smanjenje kemikalija
Ograničavanje upotrebe sintetskih gnojiva, pesticida i herbicida ključan je korak za očuvanje tla i okoliša.
Prednosti regenerativne poljoprivrede
Ovaj pristup donosi višestruke koristi, kako za okoliš, tako i za same poljoprivrednike:
- Sekvestracija ugljika
Regenerativna poljoprivreda hvata ugljični dioksid iz atmosfere i pohranjuje ga u tlu, čime smanjuje stakleničke plinove i povećava sadržaj humusa. - Otpornost na klimatske promjene
Tlo obogaćeno organskim materijalima bolje podnosi ekstremne vremenske uvjete. - Financijske uštede
Manja potreba za gnojivima i pesticidima smanjuje troškove proizvodnje, dok EU nudi financijske poticaje za primjenu regenerativnih praksi.
Regenerativna poljoprivreda u europskim politikama
Načela regenerativne poljoprivrede integrirana su u ključne strategije Europske unije, poput Europskog zelenog plana i strategije “Od polja do stola”. Cilj ovih politika je smanjiti emisije stakleničkih plinova, povećati otpornost ekosustava i unaprijediti bioraznolikost.
Međutim, iako su znanstvene koristi jasno dokazane, na terenu se primjena odvija sporo. Razlozi uključuju visoke početne troškove, nedovoljnu informiranost poljoprivrednika i otpor prema promjenama postojećih praksi.
Značajan zaokret
Regenerativna poljoprivreda predstavlja značajan zaokret u poljoprivrednim politikama, s naglaskom na održivost, obnovu i otpornost umjesto intenzivne proizvodnje. Iako se temelji na starim, tradicionalnim praksama koje su već stoljećima uspješne u nekim dijelovima svijeta, njezin je potencijal ključan za budućnost europskog (i globalnog) poljoprivrednog sustava.
Kombinacijom znanstveno potvrđenih metoda i podrške kroz javne politike, regenerativna poljoprivreda može postati temelj održive poljoprivredne prakse i alat za borbu protiv klimatskih izazova.
____________________________________
Izvor: hina.hr
Naslovna fotografija: Photo by Gaetano Cessati on Unsplash