U drugom kvartalu 2025. Hrvatska bilježi rekordno oslanjanje na sunce i vjetar, dok su hidro i fosilne elektrane u padu.
U drugom kvartalu 2025. elektroenergetska slika u Hrvatskoj se značajno promijenila. Unatoč blagom padu potrošnje i rastu ukupne proizvodnje, ovisnost o uvozu dosegnula je novu razinu – čak 32 % u lipnju. No, istovremeno bilježimo povijesni iskorak: sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin prvi put preuzimaju vodeću ulogu u domaćoj proizvodnji energije.
Što se događa s hidroelektranama?
Nekad pouzdani proljetni izvor energije – hidroelektrane – ove godine su imale nešto slabiju proizvodnju. Proizvodnja je bila 23 % manja od višegodišnjeg prosjeka. Glavni razlozi? Nedostatak proljetnih kiša i slabije topljenje snijega. Iako su dotoci vode u Q2 bili nešto veći nego lani, ukupna proizvodnja ostaje osjetno niža.
Fosilna goriva izlaze iz igre?
Pad proizvodnje iz fosilnih elektrana iznosi čak 51,6 %. Termoelektrana Plomin bila je izvan pogona, a plinske elektrane – zbog visokih troškova CO₂ jedinica i niskih cijena struje – nisu bile isplative za rad. Time su fosilni izvori svedeni na tek 6,5 % ukupne raspoložive energije, što dodatno potvrđuje kraj njihove dominacije.
Sunce, vjetar i biomasa preuzimaju vodstvo
Konačno, ostali obnovljivi izvori – uključujući sunčane i vjetroelektrane te biomasu i bioplin – proizveli su 1.292 GWh, što je čak 40,7 % više nego prošle godine. Njihov udio u ukupnoj raspoloživoj energiji porastao je na 29,7 % – najviše do sada. Konkretno, vjetroelektrane su porasle za 44,3 % (723 GWh), zahvaljujući većoj vjetrovitosti i novim kapacitetima. Sunčane elektrane skočile su 71,6 % (338 GWh), potpomognute s gotovo 450 MW novih solarnih kapaciteta. Biomasa i bioplin bilježe stabilan rast od 5,5 %. Ovo je jasan znak da Hrvatska ima potencijal za daljnji razvoj OIE.
Uvoz i dalje raste – znak slabosti ili prijelazne faze?
Unatoč rastu iz OIE, uvoz energije ostaje visok – 17,3 % ukupno u Q2, a u lipnju alarmantnih 32 %. To pokazuje da proizvodnja i dalje ne može pokriti potražnju, osobito u ljetnim mjesecima. Vrijednost uvezene struje u Q2 procjenjuje se na 64 milijuna eura.
Instalirani kapaciteti i stanje mreže
Do 1. srpnja 2025. ukupni kapaciteti u Hrvatskoj iznosili su 5.793 MW, od čega: 81,7 % otpada na obnovljive izvore, a 18,3 % na neobnovljive
Međutim, čak 985 MW kapaciteta je trenutačno izvan pogona, uključujući ključne termoelektrane. Zbog toga Hrvatska mora planirati pametna ulaganja u mrežu i baterijske sustave kako bi mogla iskoristiti sve svoje OIE potencijale.
Kako dalje?
OIEH, FER, EIHP i EBRD trenutačno provode studiju o zagušenjima mreže i potrebama za baterijskom pohranom. Cilj je stvoriti energetski sustav koji je otporan, samodostatan i spreman za zelenu tranziciju. Ova studija bit će temelj za daljnja strateška ulaganja.
Ovaj kvartal potvrđuje smjer: manje fosilnih goriva, više obnovljivih izvora. No, uvoz nas još drži taocima. Vrijeme je za ubrzanje: ulaganja u mrežu, skladištenje i lokalnu proizvodnju nisu opcija – već nužnost. Samo tako ćemo osigurati sigurnu, pravednu i održivu energetsku budućnost za sve.
Izvor: https://oie.hr/
Photo by: Pixabay