Jadran, unatoč velikim temperaturnim promjenama i zagrijavanju mora, i dalje zadržava svoju izvornu bioraznolikost.
Povišene temperature mora, koje su na površini porasle za oko pet stupnjeva Celzija, a u dubini za jedan stupanj, mijenjaju uvjete života u Jadranskom moru. Unatoč tim promjenama, stručnjaci tvrde da Jadran još uvijek zadržava svoju izvornu bioraznolikost.
Izmjerena najtoplija temperatura mora
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Dubrovniku, u utorak je u 17 sati zabilježena rekordna temperatura mora od 29,7 stupnjeva. Kasnije, ona je porasla na 29,8 stupnjeva. Iako je ovo rekordna temperatura, DHMZ napominje da su potrebne dodatne kontrole podataka prije nego što se službeno potvrdi rekord.
Dosadašnja najviša temperatura mora u Hrvatskoj iznosila je 29,5 stupnjeva, izmjerena 21. srpnja 2015. u Rabu.
Dugotrajno zagrijavanje mora
Oceanograf s Instituta Ruđer Bošković, Ivica Vilibić, objašnjava da su rekordne temperature posljedica dugotrajnog zagrijavanja mora. Posebice tijekom ljeta kada je Sunčevo zračenje najintenzivnije. Ovaj fenomen već tjednima zagrijava površinu cijelog Jadranskog mora na vrijednosti koje su oko pet stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine.
“Rekordne temperature mora zadržavat će se sve dok bude trajao aktualni toplinski val, a – ako nekad tijekom ljeta bude zapuhala malo jača bura – tada ćemo i mi i svijet u moru privremeno ”odahnuti”, odnosno temperature mora uz našu obalu bi se snizile”, rekao je Vilibić.
Vilibić naglašava i problem zagrijavanja dubokih dijelova Jadrana. Porast temperature u dubinama posljedica je prijenosa topline s površine, što može dovesti do daljnjeg povećanja temperature u cijelom vodenom stupcu. Posljedično, to utječe na biljni i životinjski svijet. To vrijedi najviše za manje pokretne vrste koje se teže prilagođavaju većim promjenama temperature.
Biološka raznolikost i invazivne vrste
Biološka oceanografkinja s Instituta za more i priobalje u Dubrovniku Mirna Batistić kaže da kratkotrajne promjene temperature nemaju velike posljedice na morski svijet. Ipak, naglašava da dugotrajnije promjene mijenjaju odnose u staništima.
Ihtiolog Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu navodi da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more. Neke od njih su i invazivne. Među njima su i opasne vrste poput vatrenjače i plavotočkaste trumpetače.
Unatoč dolasku novih vrsta, stanje u Jadranu je stabilno, a visoka biološka raznolikost pomaže domaćim vrstama da ograniče rast populacija došljaka.
Promjene u ekosustavu
Vilibić upozorava da se gotovo sva svojstva mora mijenjaju. Količina otopljenog kisika u dubljim slojevima mora smanjuje se, što utječe na cijeli ekosustav. Također, zbog veće raslojenosti mora, manje hranjivih soli dolazi do površine, što siromaši živi svijet u plićim dijelovima.
Budućnost Jadranskog mora
Batistić ističe da je praćenje Jadranskog mora ključno, no nedostatak kontinuiranog financiranja otežava istraživanja.
“Znanstvenici ne mogu biti sigurni što će se dogoditi, ali ako temperatura mora nastavi rasti, more bi moglo postati stanište za toplovodne vrste. U tom slučaju bi ove domaće vrste umjerenih mora mogle doživjeti povlačenje, recesiju.”
Ipak, rekla je kako je to tvrdnja za dalju budućnost i zaključuje: “Nadamo se da i neće biti, da će ljudi malo početi razmišljati o tome što rade i kako rade prirodi”.
__________________________
Izvor: hina.hr
Naslovna fotografija: Photo by Peter Simmon