Prošlog je tjedna Pokret otoka uz više udruga, predstavnika lokalnih samouprava i građanskih inicijativa dostavio Saborskim zastupnicima amandmane na Zakon o koncesijama, te organizirao niz prosvjeda diljem otoka, obale i u Zagrebu, čime je postignuto skidanje Zakona o koncesijama s dnevnog reda saborske sjednice.
Danas smo prosvjedovali u Zadru, a već sutra, četvrtak 29.6.2017 zajedno s Centom za mirovne studije i Hrvatskim pravni centar organiziramo stručni skup u Zagrebu “Zaštita javnih dobara i javnog interesa u sustavu koncesija” u Hrvatskom novinarskom društvu s početkom u 14:00 sati, na kojem će nam se pridružiti:
Inge Perko Šeparović, sveučilišna profesorica javnog menadžmenta u mirovini, redovna članica HPC-a: „Studija slučaja: koncesije za crpljenje vode na primjeru tvrtke Jamnica d.d.“
Prof. Dr.sc. Nenad Starc: „Utjecaj prijedloga Zakona o koncesijama za razvojnu perspektivu otoka i pitanja (samo)održivosti otoka“
Predstavit ćemo i dva slučaja devastacije koncesioniranog obalnog područja:
Bojana Genov, Čovjek po mjeri otoka: Primjer koncesije na pomorskom dobru u uvali Čikat na Malom Lošinju
Gabrijela Medunić Orlić, Udruga Sunce : Primjer parka Marjan u Splitu
Kako građani nisu obaviješteni o daljnjem razvoju situacije, odlučili su ponovno izaći na ulice i izraziti svoje nezadovoljstvo ovakvim tretmanom.Ovaj put u Zadru, koji nije sudjelovao u prvom valu prosvjeda. Organizatori, zadarski studenti, su pred prosvjed poslali poziv građanima u kojima objašnjavaju svoje razloge.
– U prijedlogu zakona nigdje se izrijekom ne predviđa uključivanje zainteresirane javnosti u odlučivanje o davanju koncesije. Naš je prijedlog da se zbog smanjenja koruptivnih rizika u sve faze postupka, uključujući i stručno povjerenstvo za dodjeljivanje koncesije, uključe predstavnici zainteresirane javnosti i građana, udruga i predstavnika lokalnih vlasti u kojima se nalazi predmet koncesije, odnosno onih na koje će djelatnosti iz koncesije imati izravan učinak.
Pozivamo se na odredbe Arhuške konvencije (Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša koja predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša). – stoji u pozivu organizatora prosvjeda.
Uz grupu studenata iz Zadra koje predvodi Lucija Šalinović, stala je i građanska inicijativa Pokret otoka.
– Otkad je Zakon o koncesijama skinut s dnevnog reda, nemamo nikakvu informaciju šta se dalje radi. Imamo samo neslužbenu informaciju da će se do kraja održavanja saborskih sjednica, 15.srpnja, on ponovno vratit na izglasavanje, bez prethodne obavijesti građanima. Ovaj prosvjed se dogodio spontano, a mi smo došli kao podrška, jer ova priča nije završila prošlim prosvjedom. Zahtjev je isti, povratak Zakona na čitanje i pokretanje javne rasprave o njemu. Ovo se ne tiče više samo pomorskog dobra, tiče se i koncesija voda i drugih resursa. Ovo se sad eskalira na nacionalnu razinu, tiče se svakog stanovnika ove države. – reka je predsjednica inicijative Pokret otoka, Maja Jurišić.
Prosvjed je na zadarski Narodni trg okupio oko 50 građana, a Zadranima su se priključili i otočani s Ugljana, Iža, Dugog otoka, Visa i Brača. Organizatorica prosvjeda, Lucija Šalinović, im je u svom govoru predstavila kritične točke Zakona o koncesijama.
– Ovaj zakon ne utječe samo na pomorsko dobro, nego na vodu, zemljišta, energente, autoceste, naše vrijednosti i našu budućnost. Lokalne zajednice i građani, to jest, oni kojih se te dodjele koncesija najviše tiču, nemaju riječi po tom pitanju. Trenutni prijedlog Zakona ostavlja previše mjesta za njegovu zloupotrebu. Evo jedan primjer. U članku 35. prijedloga Zakona se tvrdi da se na temelju inovativnosti ponude za dodjelu koncesiju, svi ostali uvjeti, čak i novčana ponuda, nisu bitni. Definicije inovativnosti nema, što omogućuje da se svojevoljno i bez nadzora odredi što je inovativno, a što ne. Znači, netko može reći “Ovaj čovjek mi se čini inovativan” i dodijeliti mu koncesionalno dobro. Problem je što novootvorena firma, bez zaposlenih, prihoda ili ikakvih garancija, može dobiti taj natječaj. – upozorila je organizatorica prosvjeda, Lucija Šalinović.
Navela je i članke 66. i 67. prema kojima bilo tko, tko ima koncesiju, može dignuti kredit i ponuditi koncesionalno dobro kao zalog. Ukoliko ne otplati kredit, banka može koncesiju oduzeti i predati je kome želi. Ponovila je i zahtjeve prosvjednika, a to je da se zakon vrati na ponovno čitanje, a da se prije toga vrati na javnu raspravu.
Jedna od prosvjednica je istaknula kako se ovdje ne radi samo o reakciji na jedan problem, već ovaj prosvjed znači mnogo više.
– Ovo je priča o moći koju posjeduje svatko od nas. Došli ste ovdje, donijeli transparente i zviždaljke i svi zajedno poslali poruku. Ali ja se pitam, gdje su oni koji kad dođe do otpora, otpiru se otporu? Oni koji sjede u kafiću do nas i misle da smo mi ludi? Pitam se živimo li u istom svijetu? Je li moja Hrvatska i njihova Hrvatska ista zemlja? Puno toga se pitam, a malo toga znam. Ali znam jedno, mi danas ovdje pišemo povijest. Mogu reći da ne možemo iščekivati instant rezultate, ali posijali smo sjeme promjene, koja će jednog dana doći. Zadar se budi, Zadar se buni, mladi se organiziraju, pa kako ne biti ponosan. Ljudi organizirajte prosvjede, dolazite na prosvjede, pokažite da imate svoje mišljenje i da je ono jako važno. Danas želimo poručiti “Pitajte me za mišljenje”. Ljudi moji, imate snagu, iskoristite je. – rekla je prosvjednica Anita Pavić.
Lucija Šalinović je istaknula da je ovaj prosvjed bio uspješan, bez obzira što se nije odazvao velik broj građana.
– Vjerujem da smo utjecali na mišjenje bar jednog pojedinca, a to je već velik uspjeh. Nadam se da će ovaj prosvjed, kao i prethodni, biti pokretač, koji će i druge navesti da dignu glas protiv nepravde. – zaključila je Lucija.