Šest zemalja zapadnog Balkana, prema izvještaju Svjetske banke (WB), trebaju osigurati čak 37 milijardi dolara u idućih 5 do 10 godina.
Šest zemalja zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo, suočavaju se s hitnom potrebom ulaganja u projekte prilagodbe klimatskim promjenama. Prema najnovijem izvještaju Svjetske banke (WB), u narednih pet do deset godina potrebno je osigurati 37 milijardi dolara. Ovaj iznos osigurava zaštitu građana, smanjenje gospodarskih gubitaka i ublažavanje učinaka klimatskih kriza.
Klimatske promjene – ekonomski i okolišni izazov
Svjetska banka upozorava da su klimatske promjene ne samo prijetnja okolišu, već i značajan rizik za ekonomski rast i stabilnost regije. Na primjer, bez adekvatnih mjera, Bosna i Hercegovina bi do 2050. mogla izgubiti čak 14 % svog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sve to zbog šteta izazvanih klimatskim promjenama. Samo BiH će u narednom desetljeću trebati uložiti 6,8 milijardi dolara u infrastrukturu i prilagodbu kako bi ublažila posljedice prirodnih katastrofa poput poplava.
Trostruke koristi ulaganja u prilagodbu
Investicije u prilagodbu klimatskim promjenama donose višestruke koristi:
- Izbjegavanje gubitaka – Pravodobna ulaganja smanjuju štete od prirodnih katastrofa.
- Ekonomski rast – Poboljšanja u infrastrukturi i energetskoj učinkovitosti povećavaju gospodarski potencijal.
- Društvene i ekološke prednosti – Obnova prirodnih resursa, poput tresetišta i poplavnih ravnica, povećava otpornost zajednica i potiče održivi razvoj.
Svjetska banka procjenjuje da svaka uložena jedinica novca u prilagodbu klimatskim promjenama može donijeti povrat do četiri puta veći. U nekim slučajevima čak deset puta veći.
Fokus na prirodna rješenja i obnovljive izvore
Poplave čine preko 90 % klimatskih šteta u regiji. Već i ova nepogoda naglašava potrebu za rješenjima temeljenim na prirodi. Obnova poplavnih ravnica i očuvanje tresetišta su ključne mjere za povećanje otpornosti i poticanje gospodarskog rasta. Istodobno, tranzicija prema niskougljičnoj ekonomiji od vitalnog je značaja. To uključuje napuštanje proizvodnje energije iz ugljena, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, poput sunca i vjetra, te poboljšanje energetske učinkovitosti u različitim sektorima.
Primjeri iz regije
Nedavne poplave u Bosni i Hercegovini, koje su uzrokovale štetu veću od 100 milijuna eura i odnijele 27 života, pokazale su ozbiljnost klimatskih prijetnji. “Klimatske promjene nisu samo ekološki izazov – one direktno ugrožavaju ekonomsku stabilnost, javno zdravlje i socijalnu sigurnost”, istaknuo je Christopher Sheldon, voditelj ureda WB za BiH i Crnu Goru.
Budućnost ovisi o pravovremenom djelovanju
Za zapadni Balkan, ulaganje u infrastrukturu prilagodbe i održive energetske sustave je nužnost. Svaki dolar uložen u smanjenje rizika i prilagodbu klimatskim promjenama donosi višestruku vrijednost. Također, dugoročno osigurava sigurniju, stabilniju budućnost za cijelu regiju.
Svjetska banka poziva na zajednički rad svih zemalja regije kako bi se ostvario prijelaz prema održivoj budućnosti i spriječile katastrofalne posljedice klimatskih promjena.
____________________________________
Izvor: vijesti.hrt.hr
Naslovna fotografija: Photo by Nenad Radojčić on Unsplash