Putujući hrvatskom obalom, susrećemo više dijalekata, a bogatstvo jezika vidi se i u načinu na koji otočani sami sebe nazivaju.
Napomenimo, nazivi za stanovnike nekog mjesta koji dolaze kao izvedenica od imena tog mjesta nazivaju se etnicima.
Ktetici su, pojasnimo, pridjevi nastali od imena nekog mjesta.
Pa krenimo redom, od Kvarnera prema jugu.
Vejani, Rabljani, Crešani
Stanovnik Krka na standardnom se jeziku naziva Krčanin, dok se stanovnica tog otoka naziva Krčanka. Međutim, kako navodi rječnik etnika i ktetika portala ‘Hrvatski u školi’, mjesni je muški etnik Krčan.
Tako se, dakle, stanovnici tog otoka sami nazivaju. No, navodi rječnik: “otok se naziva i Veja, a od toga su imena tvoreni etnici Vejan i Vejanka te ktetik vejski”. Standardni ktetik za Krk bio bi krčki.
Za stanovnika Cresa kaže se Crešanin, a za stanovnicu Crešanka. Ipak, kako navodi rječnik, creški je mjesni govor čakavski, pa su mjesni etnici Cresan i Creskinja, a ktetik creski.
Rab ima uobičajene etnike: Rabljanin, Rabljanka. Međutim, ako ste dolazili na otok, onda zasigurno znate da prilikom stvaranja mjesnog etnika dolazi do glasovne promjene jednačenja po zvučnosti pa se tako i firma koja vas vozi zove Rapska plovidba.
Krčki most
Lošinjani, Dugootočani, Šoltani
Stanovnik Lošinja je Lošinjanin, a stanovnica Lošinjanka. U mjesnoj je uporabi i muški etnik Lošinjan. Stanovnik Paga je, dakako, Pažanin, a stanovnica, očekivano, Pažanka. Ipak, postoji i mjesni ženski etnik Paškinja.
Muškarac koji živi na Dugom otoku naziva se Dugootočanin, a žena Dugootočanka. Stanovnik Šolte je Šoltanin, a stanovnica Šoltanka.
Bročani, Forani, Višani
Iako je muškarac s Brača na standardu Bračanin, a žena Bračanka, mjesno se ime otoka različito izgovara.
– Uz standardnojezični su lik (potvrđen u Sumartinu, jedinomu štokavskom naselju na otoku) potvrđeni različiti čakavski likovi (npr. Brac, Broc i Broč) te etnici tvoreni od tih likova (npr. Bracanin, Brocanin, Bročanin, Bračka, Broško) – navodi se u rječniku.
Standard za stanovnika Hvara koristi etnik Hvaranin, a za stanovnicu Hvaranka. Međutim..
– Današnje je mjesno čakavsko ime otoka i istoimenoga grada Fõr, a štokavsko Fȃr. Najčešće su potvrđeni čakavski etnici Forãnin i Fõrka te ktetik fõrski, a štokavski Fáranin i Fȃrka te fȃrskī. Zabilježen je ujedno povijesni ženski ktetik Hvarkinja. U prezimenima su okamenjeni etnici Hvarac i Farac, stoji u rječniku.
Hvar_Vilma Matulić (7)
Za muškarca s Visa kaže se Višanin, a za ženu Višanka. Mjesni je pak ženski čakavski etnik Viśka. Na otoku je i Komiža, gdje stanuju Komižanin i Komižanka, koja se u mjestu naziva i Komiśka.
Krkrani, Lastovci i Mljećanini
Muškarac s Korčule je Korčulanin, a žena Korčulanka. No, malo tko zna da je starije hrvatsko ime tog otoka Krkar. Marin Držić je tako zapisao etnike Krkranin i Krkarka te ktetik krkarski.
Na otoku se, sa zapadne stane, nalazi i mjesto Vela Luka, čiji je stanovnik Velolučanin, a stanovnica Velolučanka. Rječnik pak navodi kako je temeljni muški etnik Lučanin (uz Velolučanin), dok su ženski Luška i Veloluška.
Došli smo i do Lastova, gdje žive Lastovac i Lastovka.
Stanovnik Mljeta je Mljećanin, a stanovnica Mljećanka, no u mjesnoj je uporabi i ženski etnik Mljećka.
Znate li vi još neki neuobičajeni naziv za otočane?
_____________
Autor: morski.hr
Fotografije: Unsplash