Ovogodišnji Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) smjestio je Hrvatsku na tek četrdeseto mjesto na svijetu.
Hrvatska se ove godine našla na 40. mjestu Indeksa učinka klimatskih promjena (CCPI), što ukazuje na potrebu za značajnijim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
Premda bilježi srednje rezultate u korištenju obnovljivih izvora energije, niske ocjene u emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i klimatskoj politici jasno pokazuju prostor za napredak.
Što je CCPI?
Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) služi kao globalni alat za procjenu i praćenje klimatskih politika i rezultata pojedinih zemalja. Od 2005. godine, ovaj se indeks objavljuje svake godine i omogućuje usporedbu među zemljama, povećavajući pritom transparentnost u nacionalnim i međunarodnim naporima za zaštitu klime.
Indeks se temelji na prikupljenim podacima od preko 450 stručnjaka diljem svijeta, a evaluacija se provodi kroz četiri ključne kategorije:
- Emisije stakleničkih plinova (40%)
- Korištenje obnovljivih izvora energije (20%)
- Upotreba energije (20%)
- Klimatska politika (20%)
Globalni trendovi: Tko prednjači, a tko zaostaje?
Ove godine, 61 od 64 zemlje povećalo je udio obnovljivih izvora energije, no emisije stakleničkih plinova i dalje su problem za 29 zemalja, koje su u ovoj kategoriji ocijenjene nisko ili vrlo nisko. Zanimljivo, prva tri mjesta na ljestvici ostaju prazna, jer nijedna zemlja nije postigla dovoljno dobre ukupne rezultate.
Danska je vodeća zemlja na ljestvici (4. mjesto), jedina s visokim ocjenama za klimatsku politiku. Slijede je Nizozemska (5. mjesto) i Velika Britanija (6. mjesto), čiji je napredak potpomognut mjerama poput postupnog ukidanja ugljena i zaustavljanja novih projekata fosilnih goriva.
Na drugom kraju spektra nalaze se zemlje poput Irana, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Rusije, koje zauzimaju posljednja mjesta. Njihova ovisnost o fosilnim gorivima i izostanak ulaganja u obnovljive izvore energije jasno ih čine najlošijim izvođačima.
Hrvatska: Pozitivni trendovi, ali i izazovi
Hrvatska je ove godine zauzela 40. mjesto, što je solidna pozicija, no ukazuje na potrebu za ambicioznijim klimatskim politikama. Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj opskrbi je nizak, ali pozitivni pomaci postoje zahvaljujući poticajima za proizvodnju tehnologija obnovljivih izvora energije.
Međutim, industrija fosilnih goriva i dalje ima značajnu ulogu. Primjerice, LNG terminal na Krku nastavlja se širiti, uz financijsku podršku Europske unije. Uz to, biomasa je i dalje ključni izvor energije za grijanje, posebno u ruralnim područjima, što pokazuje ovisnost o tradicionalnim izvorima energije.
G20: Ključni akteri u globalnim emisijama
Samo dvije zemlje iz skupine G20 – Velika Britanija i Indija – nalaze se među vodećima u CCPI-ju. Ostale zemlje iz G20, uključujući Kinu (55. mjesto) i SAD (57. mjesto), dobile su ukupne ocjene niske ili vrlo niske. S obzirom na to da članice G20 čine više od 75% globalnih emisija, njihova uloga u smanjenju emisija ključno je pitanje za budućnost.
Hrvatska se, poput mnogih drugih zemalja, suočava s izazovima u tranziciji prema održivijem energetskom sustavu. Iako su vidljivi pozitivni trendovi u obnovljivim izvorima energije, neophodna je veća politička odlučnost kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i ubrzao prijelaz na čistu energiju. U globalnom kontekstu, Hrvatska je tek dio šire priče o potrebi za odlučnim i koordiniranim akcijama na svjetskoj razini.
___________________________________
Izvor: door.hr
Naslovna fotografija: Photo by Sergii Gulenok on Unsplash