U Jadranskom moru zabilježene su rekordno visoke temperature koje su izazvale zabrinutost stručnjaka i javnosti.
Ovo ljeto, temperatura mora kod Dubrovnika dosegnula je 29,7°C, što je najviša ikada izmjerena vrijednost otkako Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) provodi mjerenja. Na veće temperature mora upozorava Patrik Krstinić, voditelj morskog programa u WWF Adria.
Krstinić naglašava da se Jadransko more zagrijava 20 % brže od globalnog prosjeka. To uzrokuje drastične promjene u njegovom ekosustavu. “Jadran više nije isto more koje su znali naši stari”, ističe Krstinić. On ukazuje na alarmantno stanje koje utječe na bioraznolikost i gospodarstvo.
Ulazak invazivnih vrsta u Jadran
Zagrijavanje mora otvara put ulasku invazivnih vrsta iz drugih mora, što može izazvati značajne poremećaje u morskom ekosustavu. Invazivne vrste često stižu putem balastnih voda prekooceanskih brodova ili migriraju kroz Sueski kanal, koji povezuje Crveno i Sredozemno more. Toplije vode omogućuju tim vrstama, poput rebraša morskog oraha i ribe lav, da se šire na sjever. Time ugrožavaju autohtone vrste i narušavaju lokalni ekosustav.
Rebraš morski orah, vrsta slična meduzama, prvi put je zabilježena u Jadranu 2005. godine. On može uzrokovati ozbiljne ekonomske štete u ribarstvu jer se hrani planktonom, uključujući riblja jaja i mlađ. Slično, riba lav poznata je po svojoj proždrljivosti i brzim razmnožavanjem te se već proširila na istočne dijelove Mediterana, gdje prijeti lokalnim ekosustavima.
Posljedice zagrijavanja mora
Zagrijavanje mora ima dalekosežne posljedice ne samo na bioraznolikost nego i na društvo i gospodarstvo. Na površini mora temperature mogu doseći i do 30°C, dok se granica između “toplog” i “hladnog” mora sve više spušta. Prije 30 godina, ta je granica bila na dubini od 25 metara. Danas, ona doseže i do 50 metara, objašnjava stručnjak iz WWF Adria. To znači da se hladno more, koje je nekada bilo prisutno na manjoj dubini, sada može naći tek mnogo dublje, što negativno utječe na organizme koji ne mogu migrirati u hladnije slojeve.
Krstinić upozorava da se posljedice već sada vide u cijelom bazenu te da će se pogoršavati u nadolazećim desetljećima. Najugroženiji su spužve, alge i koralji, koji čine staništa za mnoge druge vrste. Krstinić dodaje kako je njihovim nestankom ugrožen cijeli niz drugih vrsta.
Klimatske promjene i rast razine mora
Osim širenja invazivnih vrsta, klimatske promjene u Jadranu manifestiraju se kroz rast razine mora i zakiseljavanje vode. Najranjivije točke pri rastu razine mora su Neretva i otočna područja. “Podizanje razine mora toliko se ubrzava da ćemo se već u svom životnom vijeku neminovno susresti s time. Najprije periodički, a onda i kontinuirano”, ističe Krstinić.
Zakiseljavanje mora, uzrokovano povećanjem ugljičnog dioksida u atmosferi, predstavlja prijetnju brojnim vrstama. Posebno onima koje grade svoj vanjski oklop od vapnenca osjetljivog na kiselo okruženje. Koralji i vapnenačke alge, koji izgrađuju važna staništa u priobalnom pojasu, također su ugroženi.
Što možemo poduzeti?
Stručnjaci iz WWF-a naglašavaju da se treba smanjiti pritisak na ekosustav Jadranskog mora kako bi se usporile klimatske promjene. To uključuje smanjenje zagađenja, kontrolu obalne izgradnje, održivo ribarstvo i upravljanje turizmom. Na individualnoj razini, potrebno je izbjegavati plastiku, razvrstavati otpad i smanjiti potrošnju fosilnih goriva.
“Na razini sustava, bit će potrebno osmisliti primjenljive strategije održivog i odgovornog upravljanja ljudskim aktivnostima poput turizma i ribarstva, modernog gospodarenja otpadom te nadzora i kontrole aktivnosti koje se provode na moru”, zaključuje Krstinić.
_____________________________________
Izvor: womeninadria.com
Naslovna fotografija: Photo by Hrvoje_Photography 🇭🇷 on Unsplash