ODRŽIVI OTOCI - Intervju s WWF Adriom o važnosti učinkovitog upravljanja otpadom

WWF Adria raspostranjena je na svim kontinentima te se bavi očuvanjem i obnavljanjem bioraznolikosti, doprinosi smanjenju čovjekovog ekološkog otiska i održivom korištenju prirodnih resursa

Kvalitetno gospodarenje otpadom dotiče se nekoliko UN-ovih ciljeva održivosti te možemo reći da je ključno za održivi razvoj. Pri zbrinjavanju otpada, zaštita prirode trebala bi biti na prvom mjestu. Naš  sugovornik je predstavnik WWF Adrie, svjetske organizacije za zaštitu prirode, Fabijan Hrvatin Peronja. Više o organizaciji saznajte na poveznici.

U nastavku donosimo intervju.

.

Možete li nam ukratko objasniti čime se WWF Adria bavi i kako u svoje djelovanje uključuje kružno gospodarstvo i odgovorno gospodarenje otpadom?

WWF Adria je svjetska organizacija za zaštitu prirode, s preko 7000 tisuća zaposlenih rasprostranjenih po svim kontinentima diljem planete. Naš rad se proteže kroz 7 programa: mora i ocean, vode, šume, divlje zvijeri, klimatske promjene i hrana. S obzirom da svi ti programi uključuju vrlo širok spektar mogućih aktivnosti, tako i kružno gospodarstvo i odgovorno gospodarenje otpadom spada u, više-manje, sve gore navedene programe, međutim nije program kao takav.

WWF Adrija se direktno bavila kružnim gospodarstvom i odgovornim gospodarenjem otpada u tri situacije (meni poznate):
.

•  projekt Hotel/Kitchen odnosno smanjenje otpada od ostataka hrane u hotelima kroz edukaciju, prevenciju i na kraju održivo zbrinjavanje takvog otpada
• u sklopu inicijative Plavog poslovnog inkubatora gdje smo podržali osnivanje obrta za prikupljanje glomaznog otpada u Parku prirode  Lastovsko otočje
•  u sklopu projekta Ghost Gear gdje smo radili i dalje radimo na mapiranju, vađenju te recikliranju zaostale ribolovne opreme iz mora.

.

Postoje li u okviru WWF Adrie inicijative za smanjenje otpada, pravilno odvajanje ili usvajanje inovativnih tehnoloških rješenja za gospodarenje otpadom?

Upravo u sklopu Ghost Gear projekta smo radili, ali ćemo i aktivno nastaviti raditi na smanjenju, mapiranju, vađenju, ali i ponovnoj upotrebi takvog otpada iz mora. U tom procesu ćemo s vanjskim partnerima raditi na inovativnim rješenjima za ponovnu upotrebu ribolovnih alata (mreža, vrša, parangala i sličnih) koji su pri kraju svog radnog vijeka, ali i onih izvađenih iz mora.

.

Kako kroz svoj rad podižete svijest o važnosti društvene odgovornosti i građanskog aktivizma?

Svjedoci smo ubrzanog uništavanja prirode i klime, što ima ozbiljne posljedice na sav život na Zemlji. I mi smo dio tog prirodnog svijeta, naše su sudbine međusobno su isprepletene. WWF-ova misija je izgraditi budućnost u kojoj i ljudi i priroda mogu napredovati zajedno. Kao znanstveno-utemeljena, neovisna organizacija, WWF radi na očuvanju i obnavljanju bioraznolikosti – mreže koja omogućava sav život na Zemlji. Također radimo na smanjenju čovjekova ekološkog otiska i na osiguravanju održivog korištenja prirodnih resursa kako bi jednak pristup njima imale sadašnje i buduće generacije.

.

HOTEL/KITCHEN

Nakon intervjua donosimo nešto više o programu Hotel/Kitchen koji je WWF Adria provela 2019. godine. Cilj projekta bio je smanjiti otpad od hrane koji predstavlja jedan od globalnih ekoloških, ali i socijalnih izazova. U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane, dok je istovremeno 800 milijuna svjetskog stanovništva gladno. Pogledajte edukativni video.

U programu Hotel/Kitchen sudjelovalo je nekoliko hotela iz regije, jedan od njih je hotel Esplanade iz Zagreba. Chefica Ana Grgić u sklopu projekta je u svoj jelovnik ponovno uključila kvarnerske škampe koji se love vršama u podvelebitskom kanalu. Tako se štiti mikro ekosistem, ali se i tako potiču mali ribari da se bave ovom djelatnošću.

Otpad od ostataka hrane važno je odvojiti te pravilno odlagati, u suprotnom dolazi do ispuštanja štetnog plina metana. Otpad od hrane odgovoran je za 8-10% globalnih emisija stakleničkih plinova čime doprinosi klimatskim promjenama. Prema procjeni UN-a oko 14% svjetske hrane gubi se između berbe i maloprodaje, a idućih 17% završava kao otpad u maloprodaji i potrošnji. Važno je napomenuti da je oko 70% biološke raznolikosti izgubljeno uslijed uništavanja prirodnih staništa raznih vrsta kako bi se proizvela hrana.

IZLOŽBA "HRANA NIJE OTPAD, I JA MOGU UTJECATI!"

Povodom obilježavanja svjetskog dana osviještenosti o otpadu od hrane Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je izložbu u kojoj su sudjelovali učenici srednjih škola. Učenici su izlagali svoje praktične i kreativne radove s ciljem podizanja svijesti o problemu bacanja hrane. Ministarstvo poljoprivrede prošle godine je izdalo knjižicu recepata. Više pročitajte na poveznici.

PROJEKT "SMANJI OTPAD OD HRANE, KUHAJ ZA SVOJE GOSTE"

Fond za zaštitu okoliša pokrenuo je pilot projekt "Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste" s ciljem smanjenja otpada u hotelskim kuhinjama. Priručnik za hotele izdan u sklopu projekta te održane praktične radionice za hotelske djelatnike, rezultirali su smanjenjem količine otpada, osobito kruha. Više o projektu saznajte na poveznici.

O temi ”Kvalitetno upravljanje otpadom na otocima” piše Dora Čukušić za program “Čovječanstvo na raskrižju: otoci na putu prema zelenoj tranziciji” u kojem se bavimo važnim pitanjima za održivi razvoj hrvatskih otoka. Program je sufinaciran iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.

_______

Autorica: Dora Čukušić

Naslovna fotografija: Unsplash