Biogospodarstvo je izdvojeno kao gospodarski model s velikim potencijalom, osobito u ruralnim područjima
Razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu, povećanje dodane vrijednosti u biogospodarstvu i unaprjeđenje i bolja koordinacija politika povezanih s biogospodarstvom su glavni ciljevi Strategije biogospodarstva do 2035. čiji je nacrt predstavljen u ponedjeljak.
Biogospodarstvo, kako je rečeno, obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse. Životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad, njihove funkcije i načela.
Inovativno gospodarstvo
U užem smislu biogospodarstvo se definira kao inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija, u svrhu osiguravanja održivosti poljoprivrede, ribarstva i akvakulture. Kao i sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje biomase u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša.
Biogospodarstvo je, kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. izdvojeno kao gospodarski model s velikim potencijalom, osobito u ruralnim područjima.
Uz Ministarstvo poljoprivrede kao koordinatora izrade, velik doprinos u izradi nacrta Strategije biogospodarstva do 2035. dali su i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nositelji.
Navela je i kako biogospodarstvo u Hrvatskoj sudjeluje s devet posto u bruto dodanoj vrijednosti (BDV). Odnosno, u 2020. biogospodarstvo je ostvarilo dodanu vrijednost 3,7 milijarde eura (približno devet posto BDV-a).
Pritom mu najviše doprinose oni koji obrađuju, unaprjeđuju, čuvaju ili korite kopnene ili morske bio resurse. Zatim slijede oni koji takve resurse koriste da bi prerađivali i proizvodili hranu, hranu za životinje itd.
Vučković je kazala i kako su mnogi prepoznali važnost biogospodarstva i rade na tome. Potrebno je odrediti i neke strateške projekte oko kojih se mogu uspostaviti, inicirati i izgraditi niz manjih poduzetničkih projekata.
Ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede Anita Sever-Koren je kazala kako se biogospodarstvo danas u najvećoj mjeri svodi na proizvodnju hrane i proizvodnju proizvoda od drva.
Ono što se želi kroz strategiju je otvoriti mogućnost za razvoj drugih proizvoda u biogospdarstvu. Farmaceutske i kemijske industrije, jaču proizvodnju energije iz obnovljivih izvora što je predviđeno u nacrtu strategije.
Biogospodarstvo je koncept koji se još razvija i gospodarski je model za koji je ocijenjeno da ima jako dobru mogućnost. Kao i u drugim zemljama EU je još u začetku pa će se vidjeti kako će se dalje razvijati, kazala je.
Prema iznesenim podacima, u 2020. biogospodarstvo u Hrvatskoj je ostvarilo dodanu vrijednost 3,7 milijarde eura, zapošljava 206 tisuća radnika, ostvaruje dodanu vrijednost po zaposlenom od 18 tisuća eura.
Najveći segment biogospodarstva čine poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i proizvodnja hrane.
Izvor: Novi List
Fotografije: Davor Kovačević
