U subotu, 7. srpnja, održan je znanstveni kolokvij na otoku Sestrunju. Kolokvij je označio 120. obljetnicu otkupa otoka.
U subotu je na otoku Sestrunju održan znanstveni kolokvij povodom 120. obljetnice otkupa otoka od zadarske plemićke obitelji Borelli. 1904. godine, trideset je sestrunjskih obitelji podiglo kredit u austrijskoj banci i otkupile svoj otok za 32.000 kruna. Taj povijesni događaj je istaknut kao simbol odlučnosti i zajedništva.
Brojni sudionici
Kolokvij, koji su organizirali Sveučilište u Zadru, Društvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije „Zmajević“, Župni ured sv. Petra – Sestrunj i Općina Preko – Mjesni odbor Sestrunj, okupio je brojne sudionike, uključujući lokalne stanovnike, prijatelje otoka, vikendaše i zaljubljenike u Sestrunj.
Trg Prislik u središtu mjesta bio je pretijesan za sve zainteresirane, što pokazuje koliko je ovaj događaj značajan za lokalnu zajednicu. Don Zdenko Dundović, upravitelj Župe Sestrunj i izvanredni profesor na Teološko katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, istaknuo je hrabrost i srčanost Sestrunjaca koji su prije 120 godina preuzeli sudbinu otoka u svoje ruke.
Važnost očuvanja baštine Sestrunja
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver u svom je pozdravnom govoru naglasio važnost očuvanja bogate baštine Sestrunja. Izrazio je nadu da će se, uz suradnju sa Županijskom lučkom upravom, proširiti postojeća trajektna luka i urediti uvala Hrvatin kako bi se omogućilo pristajanje brodova tijekom olujnog juga.
Zadarski župan Božidar Longin podsjetio je da otok danas ima tek 45 stalnih stanovnika, a škola je zatvorena prije 46 godina. Naglasio je značaj događanja poput ovog kolokvija za podsjećanje na bogatu povijest otoka i njegovo očuvanje za buduće generacije.
“Tužna je to sudbina većine malih otoka i stoga su od velikog značaja događanja poput ovog znanstvenog kolokvija. Makar na jedan dan u fokus javnosti ući će ova mala zajednica, saznat ćemo nešto o njenom geografskom položaju i njegovu utjecaju na razvoj, o povijesti, o strukturi i broju stanovnika nekada i danas, o vjerskom životu jer upravo su crkvene knjige najkvalitetniji izvor podataka o životu u malim sredinama kakva je Sestrunj”, kaže Longin.
Ljubav Sestrunjaca prema otoku
Načelnik Općine Preko, Jure Brižić, naglasio je ljubav i predanost Sestrunjaca prema svom otoku, ističući kako je današnje društvo previše sklono prodaji zemlje za sitne iznose. Pozvao je sve na suradnju kako bi zajedno unaprijedili život na otoku.
Rektor Sveučilišta u Zadru, prof.dr.sc. Josip Faričić, najavio je pripremu znanstvene monografije koja će obuhvatiti relevantna područja vezana uz prirodu, baštinu, sadašnjost i budućnost Sestrunja. Osvrnuo se na demografske izazove, ističući važnost vikendaša u održavanju dinamike otoka.
Dar akademske zajednice
Znanstveni kolokvij okupio je ugledne znanstvenike i stručnjake. Neki od njih su prof.dr.sc. Damir Magaš, prof.dr.sc. Ante Bralić, doc.dr.sc. Ante Gverić i drugi. Svi oni su svojim izlaganjima doprinijeli boljem razumijevanju bogate povijesti i perspektiva Sestrunja.
Ovaj događaj bio je dar akademske zajednice Sestrunjcima, simbolična otplata duga koji su stanovnici otoka stoljećima stvarali svojim radom i predanošću. Kolokvij je završio s nadom da će suradnja između lokalnih vlasti, znanstvenika i zajednice osigurati svijetlu budućnost ovog predivnog otoka.
_______________________________
Izvor: nasiskolji.hr