U Šibeniku se od 18. do 22. rujna 2023. godine održava jedna od najvećih i najvažnijih znanstvenih konferencija u području utjecaja izgradnje vjetroelektrana na okoliš i prirodu. Podržavatelj konferencije je i Pokret Otoka.
Hrvatska i energetska neovisnost – vjetroelektrane ključni element u energetskoj tranziciji
Hrvatska je zemlja bogata prirodnim ljepotama, s prekrasnom obalom, netaknutim nacionalnim parkovima i očuvanim ekosustavima. Budući da teži energetskoj neovisnosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova, vjetroelektrane su postale ključni element u energetskoj tranziciji. U izgradnji tih postrojenja postoji potreba za pažljivim planiranjem i provedbom u osiguranju zaštita prirode i okoliša.
Šibenik će ugostiti jednu od najvažnijih znanstvenih konferencija o utjecaju vjetroelektrana na okoliš
U Šibeniku se od 18. do 22. rujna 2023. godine održava jedna od najvećih i najvažnijih znanstvenih konferencija u području utjecaja izgradnje vjetroelektrana na okoliš i prirodu.
Prema Oikonu – Institutu za primijenjenu ekologiju, Hrvatska je prepoznala važnost vjetroelektrana u svom energetskom miksu te stoga intenzivno radi na razvoju i izgradnji ovih postrojenja diljem Hrvatske. Međutim, postavlja se pitanje kako kombinirati napredak u obnovljivim izvorima energije s očuvanjem prirodnih staništa i ekosustava.
Utjecaj vjetroelektrana na okoliš obuhvaća niz faktora koje utječu na promjenu ekosustava. Svi oni zahtijevaju pažljivo planiranje i upravljanje kako bi se osigurala zaštita prirode i očuvanje ekosustava.
Osjetljive vrste životinja uključuju ptice i šišmiše, ali i velike zvijeri zbog promjene stanišnih uvjeta i uznemiravanja. Dodaju i kako su šumska područja posebno osjetljiva područja pri izgradnji vjetroelektrana jer mogu zahtijevati krčenje šuma, što rezultira zauzimanjem i fragmentacijom staništa.
Povezivanje vjetroelektrana s elektroenergetskom mrežom, pojašnjavaju iz Oikona, zahtijeva izgradnju dalekovoda koji može imati utjecaj na okolni krajolik, migraciju ptica i druge vrste.
Ključni koraci
Ptice grabljivice i sove najosjetljivije su vrste koje mogu stradati od kolizije s vjetroagregatima. Proljeće i jesen su razdoblja kada su ptice najosjetljivije jer se tada odvijaju migracije i gniježđenje.
Šišmiši koji se često kreću visoko iznad vegetacije u otvorenom prostoru također su izloženi riziku od kolizije s lopaticama vjetroagregata. Dodatno, barotrauma, uzrokovana naglom promjenom tlaka oko rotirajućih vrhova lopatica, može uzrokovati unutarnju traumu kod šišmiša.
U slučaju mogućeg velikog utjecaja na populacije životinjskih vrsta, potrebno je, kažu u Oikonu, primijeniti mjere zaštite kako bi se smanjio utjecaj na najmanju moguću razinu. Uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite, Hrvatska može, ističu, ostvariti energetsku neovisnost s minimalnim utjecajem na osjetljive vrste i njihova staništa.
Naglašavaju i kako su sveobuhvatno planiranje, praćenje i primjena mjera zaštite ključni kako bi se ostvarila ravnoteža između napretka u obnovljivim izvorima energije i očuvanja prirode.
Izazovi i mogućnosti novog vala razvoje vjetroelektrana
U 5 dana trajanja konferencije očekuje se više od 600 sudionika iz cijeloga svijeta
“Upravo zbog ovog novog vala ubrzanog razvoja vjetroelektrana te potaknuti našom predanošću zaštiti okoliša i prirode, ponosni smo što smo u Hrvatsku doveli CWW – najveću globalnu konferenciju o utjecaju vjetroelektrana na okoliš i prirodu koja će se u rujnu održati u Šibeniku. Ova konferencija pružit će platformu za razmjenu znanja, iskustava i inovacija s vodećim svjetskim stručnjacima u tom području”.
Dalibor Hatić, direktor Oikona – Instituta za primijenjenu ekologiju
Podržavatelj konferencije je i Pokret Otoka.
Više o nadolazećoj konferenciji pročitajte OVDJE.
Izvor: Ljubica Vuko / Slobodna Dalmacija
Naslovna fotografija: Zdeněk Macháček on
