Ususret Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u studenom, čelnici država pričali su o sljedećim potezima vezanima za klimatsku krizu.
Konferencija UN-a o klimatskim promjenama planirana je za kasni studeni u Bakuu. Ususret ovom važnom događaju, državnici su prošlog vikenda diskutirali o tome tko je odgovoran platiti prilagodbe za klimatsku krizu.
Pitanje financiranja
Naime, do 2030. će biti potrebni trilijuni dolara godišnje da se globalna ekonomija oslobodi fosilnih goriva. Najmanje 2,4 milijardi dolara godišnje za zemlje u razvoju, isključujući Kinu. Iako ovi iznosi izgledaju ogromno, oni predstavljaju samo mali dio globalne ekonomije i jednaki su sadašnjim troškovima za fosilna goriva. Ako se postojeće investicije preusmjere na ciljeve koji pogoduju rješenjima niske razine ugljena, veliki dio problema bi bio riješen. Bogate zemlje i Kina već ulažu u obnovljivu energiju i tehnologiju niskog ugljena, dok zemlje u razvoju trebaju pomoć za smanjenje emisija i zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta.
COP29, koji se održava ovog studenog, treba postaviti novi kolektivni cilj za klimatsko financiranje (NCQG), zamjenjujući stari cilj iz 2009. od 100 milijardi dolara godišnje do 2020., koji je ispunjen 2022. godine.
Ne postoji dogovor o ključnim pitanjima NCQG-a. To vrijedi i za pitanje količine financiranja koje treba osigurati. Bogate zemlje žele više privatnog sektora i inovativnih izvora financiranja, te proširenje baze donatora. Trenutno, zemlje označene kao razvijene 1992. trebaju doprinositi financiranju. Ipak, svijet se od tada uvelike promijenio. Stoga bi trebalo uključiti i zemlje poput Kine i ostalih država koje se oslanjaju na fosilna goriva. Klimatski pregovori bi također trebali uključivati ministre financija i međunarodne institucije poput Svjetske banke i MMF-a.
Smanjenje emisija i COP29
Znanstvenici i dalje smatraju da je moguće ograničiti porast globalne temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina. Kako bi to postala stvarnost, potrebno je smanjiti emisije stakleničkih za pola do 2030.
Prema Pariškom sporazumu iz 2015., sve zemlje moraju imati nacionalne planove za smanjenje ugljika. Trenutni nacionalno određeni doprinosi (NDC-ovi) su nedovoljni i moraju se pojačati.
Budući da se COP29 neće fokusirati na NDC-ove, vlade bi mogle biti sklone odgoditi svoje planove, ali Brazilci, koji organiziraju sljedeći COP30, žele osigurati da pritisak ostane jak. Tako, po prvi put, predsjedništva trenutnog COP-a (Azerbajdžan), prošlog COP-a (Ujedinjeni Arapski Emirati) i sljedećeg COP-a (Brazil) formalno surađuju u sustavu “trojke” kako bi osigurali kontinuitet. Mnoge zemlje u razvoju također smatraju da su smanjenje emisija i klimatsko financiranje usko povezani.
Problem štete od klimatskih katastrofa
Utjecaj klimatske krize na siromašnije zemlje postaje sve očitiji kroz razorne poplave, dugotrajne suše i jače oluje. Međutim, razgovori o pomoći tim zemljama putem sredstava za “gubitke i štete” ne napreduju očekivanom brzinom.
Tijekom COP28 sastanka u Dubaiju prošle godine, zemlje su se dogovorile o osnovama fonda za gubitke i štete, koji će nadzirati Svjetska banka, ali fond još nije popunjen niti formalno uspostavljen.
Unatoč snažnom zamahu na COP28, mali napredak je postignut na sastanku u Bonnu. Iako su rasprave o klimatskom financiranju glavni fokus nadolazećeg COP29, popunjavanje fonda za gubitke i štete vjerojatno će biti ključna tema za mnoge zemlje i usko je povezano s ukupnim ishodom cijelog događaja.
Utjecaj fosilnih goriva
Pet najvećih privatnih naftnih tvrtki na svijetu ostvarilo je procijenjeni profit od 280 milijardi dolara u dvije godine nakon početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine. Iako su cijene pale, i dalje bilježe velike zarade. Nažalost, možemo reći da upravo oni uvelike doprinose trenutnoj klimatskoj krizi. Ipak, postavlja se pitanje, mogla bi li se ova silna zarada usmjeriti na pomoć siromašnim zemljama da se nose s klimatskim štetama.
Ova ideja, koja je u skladu s načelom da zagađivač plaća, trebala bi biti neosporna. Čak je i obično konzervativna Međunarodna agencija za energiju zagovarala poreze na neočekivane profite nafte i plina nakon ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, sama pomisao na raspravu o ovoj temi izazvala je bijes gospodarstava koja se oslanjaju na fosilna goriva na pregovorima u Bonnu, pri čemu su Saudijska Arabija i UAE predvodili zakulisne sukobe.
To je bio nagovještaj ogromnih prepreka koje će zemlje vjerojatno postaviti za sve oblike inovativnog financiranja koje se predlažu: poreze na bogatstvo, namete na fosilna goriva, pristojbe za česte letače i ugljične pristojbe na međunarodnu plovidbu.
Azerbajdžan će tako biti kulisa za sljedeći COP. Zemlja je okarakterizirana kao formalna demokracija koja ima “dosje” s problematičnim odnosom prema ljudskim pravima. Također, bitno je naglasiti da je veoma bogata naftom i plinom. Ne moramo dodatno spominjati kako su ti problemi “podigli obrve” kod aktivista koji su ih i istaknuli. Ipak, za konkretnije zaključke i odluke o klimatskom smjeru planete Zemlje, morat ćemo pričekati kasni studeni.
_________________________________________
Izvor: Guardian.com
Naslovna fotografija: Photo by Mika Baumeister on Unsplash