Francuski ”Le Courrier des Balkans” proglasio je Maju Jurišić hrvatskom osobom 2018. godine!

Objavio: mirna.dalic@islandmovement.eu - 04.01.2019. - Vrijeme čitanja: 9min

”Godine 2018. vijesti su bile teške, ponekad i nasilne. Ipak, mnogi su predani humanijim društvima i omogućavanju boljih životnih uvjeta u istima. Pogledajte naš neiscrpni popis običnih heroja i heroina iz 2018. godine na Balkanu.”

Francuski ”Le Courrier des Balkans” izabrao je osobu godine iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske, Srbije, Slovenije i Turske.

S ponosom ističemo kako se na njihovom popisu našla i naša Maja Jurišić, predsjednica udruge Pokret Otoka koja trenutno pokušava pomoći otocima djelovanjem iz dalekog Bruxellesa.

Nije lako napustiti otok, nije lako promijeniti okruženje i izaći iz zone svog komfora. Nije lako biti javna osoba i svoje ime izložiti mnogim komentarima, optužbama i osudama u društvu u kojem se glas uglavnom daje onima koji krivca nalaze u drugima, a ne u sebi; u kojem se svaki naš korak gleda pod povećalom kako bi mu se našla mana ili greška.

Ipak, kad nam je najteže i kad mislimo odustati od svega, uvijek se nađe netko tko će nam reći da smo na pravom putu i da ne smijemo odustati. Dodijelivši ovo veliko priznanje našoj Maji, francuski vjesnik ”Le Courrier des Balkans” svojim je izborom potaknuo sve Pokretače da i dalje djeluju, trude se i budu uporni.

Majo, čestitamo!
.

HRVATSKA: Maja Jurišić, glas otoka

Ne, ne moraju sve plaže biti privatizirane. Ne, masovni turizam nije jedini poziv dalmatinskih otoka i da, nužno je da čujemo otočane, da čujemo njihov glas. Maja Jurišić je ona koja je uspjela reći ‘Ne!’ u pravo vrijeme, koja se uspjela suprotstaviti nepoštenim poslovnjacima i njihovim prijateljima, članovima pojedinih političkih stranaka. Izgovorite li njeno ime u nekim gradskim i općinskim sjedištima splitsko – dalmatinske ili zadarske županije, vidjet ćete kako će neka lica problijediti.

Pokret Otoka pojavio se 2016. kao lopta usred kuglanja. Prva velika bitka bila je ona protiv privatne i prijevarne koncesije za plažu Zlatni rat na otoku Braču. Otada su se pojavile i mnoge druge tvrdnje: Kako živjeti na otoku tijekom cijele godine? Kako uskladiti obrazloženi turizam i održivi razvoj? Kako svima zajamčiti pravo koje imaju na obrazovanje i kulturu? Kako pronaći inovativna rješenja za izazove otočnosti u smislu postupanja s otpadom? Kako osigurati energetsku autonomiju otoka?

Maja Jurišić, liderica Pokreta, upravo je pokrenula misiju obnovljivih izvora energije na otocima Europske Unije. Prilika je to da Dalmatinski otoci otkriju dobru praksu i razmijene iskustva s jednog kraja kontinenta na drugi, bez obzira na to što je odmor na Šolti i dalje ono što Dalmatinki najviše treba.
.

Pročitajte koje regionalne heroine i heroji možete pronaći u Majinom društvu…
.

ALBANIJA: Studenti koji su ušutkali vladu Edi Rame

Bojkotirali su sudove i lutali ulicama Tirane dva tjedna i tako poljulali vladu Edi Rame. Postavili su osam zahtjeva među kojima je najvažnije poboljšanje životnih i sigurnosnih uvjeta u sveučilišnim gradovima. Edi Rama napokon je morao popustiti. Obećao je ”Pakt za sveučilišta” i otpustio pola svoje vlade. Za istraživača Blendi Kajsiu-ja studenti nisu pokušali svrgnuti vladu Edi Rame, već promijeniti sustav. ”Studentski pokret 1990. označavao je početak tranzicije, a ovaj događaj označio je kraj tog procesa.” Za novinara Andi Bushati-ja to je ”pobuna siromašnih protiv premijera bogatih”.
.

BOSNA I HERCEGOVINA: Davor Dragičević i Muriz Memić, dva oca ujedinjena za pravdu

Njihovi su sinovi ubijeni u tragičnim, ali ”neobjašnjivim” okolnostima.  David Dragičević, 21-godišnji srpski student iz Banja Luke, nestao je u noći s 17. na 18. ožujka 2018. godine. Dženan Memić, 20-godišnji Bosanac, pogođen je automobilom u Sarajevu 8. veljače 2016. godine.  U srpnju 2018. godine, sud u Sarajevu oslobodio je Ljubu i Bekriju Seferovića zbog sumnje da su uzrokovali nesreću koja je oduzela život Dženanu Memiću, dok su okolnosti tragične smrti Davida Dragičevića, čije je osakaćeno tijelo pronađeno 24. ožujka u potoku, ostale službeno nepoznate.

U oba slučaja obitelji su uvjerene da policija, pravosuđe i političke vlasti pokušavaju zaštititi moćne ljude. Njihovi očevi, Davor Dragičević i Muriz Memić, vodili su snažan pokret koji je tražio pravdu i istinu za Davida, za Dženana i za svu nestalu djecu Bosne i Hercegovine. Obojica su ponosni što imaju najjači “most” između Banja Luke i Sarajeva.

Njihova borba još traje.
.

BUGARSKA: Majke djece s invaliditetom u lovu na potpredsjednika vlade ekstremne desnice

Vera, Kristina, Dimitrina, Iliana … Jedva znamo njihova imena, ali nitko ne sumnja: majke djece s teškoćama u razvoju su prave heroine Bugarske 2018. godine, one su uspjele srušiti vladinog zamjenika premijera Valeria Simeonova.

Godinama se bore za prava svoje djece, suočene s neprestanim nemarima vlade koja nije u stanju osloboditi potrebna sredstva kako bi pružila potrebnu socijalnu pomoć obiteljima djece s invaliditetom.. U srpnju 2018. počeli su se svakodnevno okupljati ispred Vijeća ministara, postavljajući svoje šatore na poznate žute kamene obloge, noseći crne majice s sloganom “Sustav nas ubija”. Među njihovim su zahtjevima i usvajanje dvaju zakona, stvaranje vladine agencije i društvenih centara za osobe s invaliditetom, financijska, medicinska i socijalna potpora zajamčena od strane države.

Valeri Simeonov, zamjenik premijera i ekstremni desničar, koji je već bio na lošem glasu zbog svojih čestih rasističkih primjedbi, nazivao ih je “vrištećim ženama” koje ”nemaju ni gram majčinskog osjećaja”.  Pozvale su na njegovu ostavku i, konačno, Valeri Simeonov prošlog je studenog bio prisiljen dati ostavku. Uz podršku nacionalnog posrednika Maya Manolova, majke djece s teškoćama u razvoju nastavljaju svoju borbu.
.

GRČKA: Efi Latsoudi, aktivistica dostojanstvene dobrodošlice

Efi Latsoudi prije nekoliko je godina postala je borbena aktivistička figura na otoku Lesbosu. Godine 2018. nastavila je borbu za humanije prihvaćanje izbjeglica u Lesbosu, unatoč provedbi sporazuma EU-a i Turske u ožujku 2016. godine koji je vodio do otvaranja kampova s nehumanim i nehigijenskim uvjetima kao što je kamp ‘Moria’.

Otkad se 2011. godine smjestila na otoku Lesbosu, ovaj je psihologinja uspostavila  PIKPA-u, centar za tisuće izbjeglica koje dolaze na Lesbos, otok poznat kao jedan od glavnih ulaza za izbjeglice u Europu. PIKPA – napušteni i obnovljeni ljetni kamp od svog je osnivanja 2012. godine ​​prihvatio više od 40.000 izbjeglica. Tijekom 2015. godine, u vrijeme vrhunca izbjegličkih dolaska u Lesbos, mjesto vođeno samo volonterima pomoglo je odgovoriti na kriznu situaciju. Eksplozivno. Zbrinuli su one najugroženije: trudnice, djecu, osobe s invaliditetom … Osim pružanja hrane, pružili su im i medicinsku i psihološku skrb, pravnu pomoć i organizirali aktivnosti za najmlađe.
.

KOSOVO: Vasfije Krasniqi, glas žrtava silovanja

”Svjedočenje Vasfije Krasniqi-Goodman priča je o nadi i hrabrosti”, napisao je na svom Facebook profilu bivši kosovski predsjednik Atifete Jajhaga. Njegov nasljednik Hashim Thaçi odlikovao je ovu ”živu heroinu” za “njenu hrabrost i doprinos istini”.

Za vrijeme rata, 13. travnja 1999. Vasvije je odveo muškarac u uniformi srpske policije. U otvorenom pismu svom silovatelju napisala je: “Imala sam 16 godina i nisam znala kakav je život. Bila sam nevina. Ti si bezbrižno uništio i ukrao moju mladost.” Objasnila je da je napisala ovo pismo kako bi dala hrabrost drugim ženama.

Zapravo, njeno je svjedočenje pomoglo mnogim ženama koje su bile silovane da izađu iz tišine. Feride Rushiti, ravnatelj Centra za rehabilitaciju žrtava mučenja na Kosovu kaže: “činjenica da je Vasfije podijelila svoju priču izazvala je raspravu koja je potaknula društvo da gleda na ovaj problem drugim očima. Društvo se probudilo iz svoje opće letargije, više se ne bavi sa silovanjem kao tabuom; tabuom koji je dugo vremena dopuštao silovateljima da ne budu procesuirani.”
.

MAKEDONIJA: Bekim Hasani, LGBT united iz Tetova

Prije godinu dana, krajem prosinca 2017. godine, primio je francusko-njemačku nagradu za ljudska prava, koju su u Makedoniji predstavili ambasadori ovih dviju zemalja. U svom domu – Tetovu, Bekim Asani i dalje ostaje izgnanik. Prvi LGBT aktivist iz albanske zajednice u Makedoniji, osnivač LGBT udruge United Tetovo, mladić je naviknut je na prijetnje i zastrašivanje, 2013. godine je čak i otet, a 2016. godine je morao mjesec dana ostati zatvoren u kući…

Bekim Asani otvorio je prvi LGBT centar u Tetovu. Ne odustaje i vodi dvostruku borbu: protiv homofobije i protiv transfobije, koja je rasprostranjena u svim zajednicama makedonskog društvu. Posebno su diskriminirani homoseksualci albanske zajednice, dogodilo mu se čak i da su mu u jednom od vrlo rijetkih gay prijateljskih mjesta u Skoplju vrata bila zatvorena jer je – Albanac…

Artiom Zavadovsky je umjetnik i queer aktivist. Ali to je prije svega pionir. U Moldaviji, zbog njihove sigurnosti, lezbijke, gejevi, bi, trans moraju živjeti u skrovitosti. U tim uvjetima teško se ne osjećati sam. Artiom se ne skriva. U dobi od 31 godine, našao je snagu da se ne savija pod nasiljem patrijarhalnog društva i da se pokaže kao što je on: dostojanstveno ljudsko biće čija seksualna orijentacija nije odobrena od strane pravoslavne crkve i još ga neki smatraju “bolešću” ”. “Fără frică”, bez straha.

Sve je počelo na putovanju u Sjedinjene Države. Otkrio je još jedno polje mogućnosti, “obrazovao se queer političkim pokretom” i našao obitelj domaćina iz koje je izašao. Kad se vratio u Kišinjev, izišao je u svoju obitelj “krvlju”: “Znaš da sam gej, zar ne? Rekao je svojoj majci.” Mislio sam da ti se to dogodilo “, rekla je. gripe. “i

Ovo oslobođenje, on je počinio. U organizaciji LGBT prava GenderDoc-M, u organizaciji Gay Pridea u Moldaviji, u queer večernjoj organizaciji, koja posebno drži iskonsku ulogu socijalizacijskog prostora u kojem ljudi mogu biti sigurni. Nakon sedam godina na GenderDoc-M, Artiom je želio krenuti dalje. On želi nastaviti queer aktivizam na području performativne umjetnosti i ostati u Moldaviji. Čak i ako se zemlja prazni svakog dana svog stanovništva.

…ostale možete pronaći na www.courrierdesbalkans.fr

__________
Autorica: Paula Bolfan
Izvor: Courrier des Balkans
Fotografija: Dijana Šabić / Pokret Otoka