Uoči blagdana sv. Petra i Pavla, predstavljena je obnovljena sestrunjska narodna nošnja
Na mjestu gdje kamen još pamti stope predaka, u Starim dvorima na otoku Sestrunju, svečano je predstavljen rezultat dugogodišnjeg rada – rekonstruirana narodna nošnja. Upravo tim događajem započela je ovogodišnja manifestacija Sestrunjsko lito, a time i nova stranica u očuvanju bogate baštine ovog malenog, ali ponosnog otoka.
Nestala, ali ne zaboravljena
Narodna nošnja Sestrunja gotovo je nestala tijekom 20. stoljeća, a njezin opis bio je sačuvan isključivo zahvaljujući zapisima župnika i kroničara otoka, don Amosa Rube Filipija, autora knjige “Otok Sestrunj”. Upravo ti opisi bili su nit vodilja za projekt obnove koji je pokrenula Udruga Estium – Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine i razvoj otoka Sestrunja.
Uz podršku Turističke zajednice Općine Preko i donaciju OTP banke, rekonstruirane su i ženska i muška verzija nošnje. U procesu obnove veliku pomoć pružio je i etnolog Livijo Marjan, a svaki detalj – od boje fuštana do botuna na krožetima – pažljivo je rekonstruiran na temelju starih fotografija i usmenih predaja.
Nošnja, običaji i duh zajedništva
Predsjednik udruge Tomislav Švorinić istaknuo je da nošnja nije bila svakodnevna, već svečana odjeća, no njen povratak nije samo estetski čin – to je čin vraćanja identiteta. Osim nošnje, Estium je obnovio i stari običaj čuvara Božjeg groba – četiri vojnika koji tijekom Velikog tjedna čuvaju Kristov grob, jedinstvena praksa u Zadarskoj nadbiskupiji.
Danas, ti običaji ponovno žive. Obnavljaju se i kaporani – zimske jakete koje su nekad bile sastavni dio nošnje. U planu su i daljnja istraživanja, uključujući stari ilirski kamenolom i arheološka nalazišta, među kojima je pronađen čak i jedan sačuvani ilirski grob.
Ne žive na otoku – ali otok živi u njima
Iako većina članova udruge ne živi stalno na otoku, njihova veza sa Sestrunjom ne prestaje. Dolaze iz Zadra, vraćaju svoju djecu, organiziraju događaje i prenose baštinu novim generacijama. Ljeti otok oživi uz dječje igre, turnire, kvartovske fešte, maškare, Advent… A cilj je da život na Sestrunju ne bude samo ljetna priča.
Za Uskrs se na otoku okupilo više od stotinu ljudi – broj koji se ne pamti. To nije samo podatak, to je nada. Nada da će običaji nadživjeti vrijeme, da će Sestrunj ponovno disati punim plućima – i zimi i ljeti.
Izvor: zadarskilist.novilist.hr
Naslovna fotografija: OSOBNA ARHIVA