Prosinac 2019.
Akcijski Plan tranzicije prema čistoj energiji otoka Korčule strateški je i planski dokument
tranzicijskog procesa prema čistoj energiji koji opisuje dekarbonizaciju otoka Korčule prema Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Ožujak 2021.
Ovaj dokument podrazumijeva izradu „Akcijskog plana održivog energetskog razvoja i prilagodbe
klimatskim promjena otoka Korčule“ kao jednog od ključnih dokumenata cijelog Projekta. Kvaliteti i
kompleksnosti ovog dokumenta pridonijele su prethodno provedene projektne aktivnosti, posebno
procjena sektorskih ranjivosti i rizika (RVA) te izrada nultog i optimalnog klimatskog scenarija.
Veljača 2023.
Projekt, “SOLAR islands”, predstavlja zajedničku inicijativu lokalnih zajednica otoka Korčule, Cresa i Lošinja za pokretanje izgradnje komunalnih solarnih elektrana putem modela zajedničkog ulaganja.
Projekt je nagrađen priznanjem u prvom CE4EUislands Gamechanger nagradom za dodatnu tehničku podršku. Tehnička podrška obuhvatiti će sljedeće dvije glavne zadaće: Pružiti uvide o organizaciji sustava financiranja putem zajedničkog ulaganja, te pružiti podršku u procjeni rizika projekta.
Siječanj 2020.
Studija izvodiljivosti i idejno riješenje za fotonaponsku elektranu na otoku Korčuli.
Cijelom dužinom poluotoka Pelješca i otoka Korčule paralelno se protežu 35 kV i 110 kV mreža koje povezuju trafostanice Blato (TS 110/35 kV Blato) i Ston (TS 110/35 kV Ston). 110 kV i 35 kV mreža su dominantno zračne izuzev podmorske dionice između Korčule i Pelješca.
U redovnom pogonu napajanje TS 35/10 kV se vrši radijalno od TS 110/35 kV Blato prema TS 35/10 kV Blato i TS 35/10 kV Korčula odnosno od TS 110/35 kV Ston prema TS 35/10 kV Janjina, T35/10 kV Pijavičino i TS 35/10 kV Zamošće.
Između TS 35/10 kV Zamošće i TS 35/10 kV Korčula raspoloživa je 35 kV podmorska kabelska veza preko koje se može osigurati djelomično rezervno napajanje. 110 kV vodom su povezane TS 110/35 kV Ston i TS 110/35 kV Blato pri čemu se smjer napajanja u redovnom pogonu najčešće od TS 110/35 kV
Ston prema TS 110/35 kV Blato.
Potrošnju el. energije karakterizira značajan utjecaj turističke sezone (srpanj-kolovoz), te se izrazito maksimalno opterećenje javlja u ljetnim mjesecima.
Na Korčulu se trajektom može doći iz nekoliko lokacija: Split, Dubrovnik, Orebić, Hvar, Ubli (Lastovo), Mljet, Milna (Brač), Šipan.
Na otoku Korčuli postoje dva glavna trajektna pristaništa, Dominče koja se nalazi 2 km od grada Korčule i trajektna luka u Veloj Luci koja se nalazi u centru grada. Pored njih, postoje katamaranska pristaništa u Prigradici i u luci u centru grada Korčule.
SPLIT-KORČULA (Vela Luka)-LASTOVO 3h
Jadrolinija, trajekt br. 604
OREBIĆ-DOMINČE 15 min
Jadrolinija, trajekt br. 634
SPLIT-HVAR-KORČULA (Vela Luka)- LASTOVO 2h 20 min
Jadrolinija, trajekt br. 9604
SPLIT-HVAR-KORČULA (Prigradica) – KORČULA 2h 30 min
Jadrolinija, trajekt br. 9608
LASTOVO (Ubli)-KORČULA-MLJET (Polače)-MLJET (Sobra)-ŠIPANSKA LUKA-DUBROVNIK 2h 45 min
TP Line, trajekt br. 9807
Samo tijekom sezone
LASTOVO (Ubli)-KORČULA-MLJET (Sobra)-DUBROVNIK 3h 35 min
TP Line, trajekt br. 9808
